Ljiljana Popović Miočinović

Ljiljana Popović Miočinović

prim.dr.sc., dr.med. / spec. pedijatrije, subspec.pedijatrijske neurologije

Uže područje stručnog i znanstvenog rada su epileptologija (epilepsije razvojne dobi) i  razvojna neurologija (neurorizična djeca, ADHD, autistični spektar poremećaja, procjena rizika cijepljenja, cerebralna paraliza). U stalnom radnom odnosu u Poliklinici ABR, Zagreb, Bužanova 10 B.

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistica je pedijatrije, subspecijalistica pedijatrijske neurologije, magistrica medicinskih znanosti, doktorica medicinskih znanosti. Dodatne edukacija iz kliničke elektroencefalografije - EEG, dijagnostike i liječenja poremećaja spavanja i budnosti (MEF, Zagreb ), epilepsije razvojne dobi i razvojne neurologije (Graz, Austria).

Sudjelovala je u više znanstvenih projekata. Autorica je više stotina stručnih i znanstvenih radova, poglavlja u udžbenicima. Recenzentica za nekoliko časopisa. Sudjelovala u dodiplomskoj nastavi - Zdravstveno veleučilište u Zagreb. Sudjeluje u  poslijediplomskoj nastavi Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Pozvani je predavač na brojnim stručnim, znanstvenim skupovima i tečajevima  u Hrvatskoj i inozemstvu.

Aktivan član više domaćih i inozemnih stručnih društava i liječničkih udruga. Bila je član Povjerenstva za cijepljenje Hrvatskog pedijatrijskog društva. Dobila je Priznanje Svjetske zdravstvene organizacije za rad na iskorjenjivanju dječje paralize u europskoj SZO (Kopenhagen, 2002) i Povelju Hrvatskog liječničkog zbora (2011g.) zbog „zainteresiranosti za stručni i znanstveni rad, sudjelovanja u aktivnostima društva, edukaciji mlađih kolega, aktivnom sudjelovanju na simpozijima društva te međunarodnim skupovima i promicanja etičnosti u svakodnevnim aktivnostima".

Članci autora

Febrilne konvulzije

Febrilne konvulzije

Što roditelji mogu i trebaju učiniti da ublaže dramatičan doživljaj febrilnih konvulzija, pomognu djetetu i spriječe razvoj štetnih posljedica

Poremećaji budnosti i spavanja kod djece

Poremećaji budnosti i spavanja kod djece

Prekomjerna dnevna pospanost je česta i neprepoznata a nepovoljno utječe na neurokognitivni razvoj, kognitivne vještine i školski uspjeh školaraca.

Noć je za spavanje

Noć je za spavanje

Neka djeca ne želi navečer ići spavati i san nadoknađuju spavanjem drugi dan do podne. To je iscrpljujuće za roditelje, a djetetu ometa optimalan neurokognitivni razvoj. Spavanje noću je neophodno za zdrav razvoj djeteta.

Strahovi u spavanju - noćni strah

Strahovi u spavanju - noćni strah

Strahovi u spavanju dramatičan su događaj više za roditelje nego li za dijete. U roditeljstvo je ugrađen instinktivni nagon obrane djeteta od bilo koje opasnosti.

Poremećaji spavanja kod djece

Poremećaji spavanja kod djece

Ne postoji dijete koje barem jednom nije imalo problem sa spavanjem, no o poremećaju spavanja govorimo tek kada se problem učestalo i dugotrajno javlja zbog čega dijete razvije poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju.

Regresija spavanja beba i male djece

Regresija spavanja beba i male djece

Regresije spavanja beba su razdoblja uznemirenog i kratkog spavanja s otežanim usnivanjem. Regresije spavanja su znak normalnog razvoja, javljaju se u periodima intenzivnijeg razvoja.

Skokovi u razvoju - kako ih prepoznati i kako im doskočiti?

Skokovi u razvoju - kako ih prepoznati i kako im doskočiti?

Zdrava beba, razvija se uvijek „prema naprijed“, ali razvoj se ne odvija uvijek pravocrtno, već u razvojnim skokovima.

Sve o Apgaru testu - što je i što ukazuju njegove vrijednosti

Sve o Apgaru testu - što je i što ukazuju njegove vrijednosti

Apgar ocjena pokazuje kako se novorođenče prilagođava na nove uvjete života i treba li mu hitna zdravstvena pomoć za prilagođavanje tim novim uvjetima.

Noćno mokrenje u krevet - uzroci i liječenje

Noćno mokrenje u krevet - uzroci i liječenje

Što je noćno mokrenje i kako pomoći djetetu da se riješi ove za dijete neugodne pojave...

Skidanje visoke temperature kod djece

Skidanje visoke temperature kod djece

Povišena temperatura tijela, znači da je naš vrlo precizni termostat (termoregulacijski centar u mozgu) dobio uputu da treba povisiti „radnu“ temperaturu tijela, da se može bolje obraniti od virusa i bakterija.