Mozak djeteta je zaštićen najprije koštanim oklopom i potom vodenim oblogom (moždana tekućina). Dječja glavica je u odnosu na tijelo veća nego u odraslih, to je s jedne strane nepovoljnije, mala djeca su nespretnija i narušene ravnoteže, ali je dovoljno moždane tekućine da ih zaštiti od ozbiljnijih ozljeda mozga.
Što je potres mozga
Potres mozga je blaža posljedica ozljede glave, koja se čak ne može dokazati pretragama ( CT, MR mozga) jer su samo neke mikroskopske funkcije mozga nakratko poremećene. Bebe mogu dobiti potres mozga ako padnu roditeljima iz ruke ili padnu sa kreveta, a mala djeca ako se spotaknu kada počinju samostalnije puzati i hodati. Mala djeca kod usvajanja ovih vještina još uvijek nisu dovoljno motorički spretna, ne prepoznaju svoje granice i opasnost od prepreka.
Danas još ne postoje usuglašeni stručni stavovi o dugoročnim posljedicama potresa mozga kod beba i male djece. Neki smatraju da su bebe i mala djeca osjetljivija na posljedice jer tek razvijaju svoje kognitivne sposobnosti dok suprotni stavovi naglašavaju značaj plastičnosti mozga u razvoju, što može omogućiti da se funkcije djetetova mozga potpuno oporave nakon potresa mozga.
Druge, ozbiljnije povrede mozga (nagnječenje, krvarenje ) mogu utjecati na daljnji neurorazvoj djeteta i takve ozljede zahtijevaju hitnu medicinsku skrb (pročitaj na kraju članka!)
Kako spriječiti potres mozga bebe i malog djeteta
Preporučuje se poseban oprez kod nošenja djeteta kao i kod aktivnosti tijekom njege. Kada beba dolazi u kuću potrebno je „raščistiti“ prostor za sigurnije kretanje roditelja/njegovatelja.
Osigurati dom od mogućnosti „ klizanja“ tepiha, igračaka po podu (od starije djece), oštrih rubova namještaja, skliskih podova i slično. Osigurati prilaz stepenicama za vašeg malog puzavca i budućeg hodača. Kod njege dijetea, a neovisno koliko je beba stara uvijek imajte na umu da može doći do naglog trzaja djeteta i tako pada.
Kada nosite bebu budite posebno oprezni, nastojte si osigurati dovoljno vremena da bebu možete polagano i smireno hraniti i njegovati. Bebe se vrte u krevetiću, okreću i mogu udariti o ogradicu kreveta, iako je malo vjerojatno da bi se na taj način ozlijedile, ipak zaštitite i ogradicu kreveta.
Kako postupati u trenutku ozljede glave bebe i djeteta
Istraživanja su pokazala da je najčešći uzrok ozljede bebe ispadanje iz ruku roditelja/njegovatelja, pad sa kreveta ili ozljeda u prometnoj nesreći.
Bebe ne dobivaju potres mozga ako se prevrnu i lupe glavom o zid ili o stranice krevetića.
Mala djeca mogu dobiti potres mozga ako udare o kut stola, okvir vrata, drugi namještaj ili padnu s nečega, sa stepenica i slično.
Dijagnosticiranje potresa mozga
Nažalost, danas ne postoji nijedan poseban test kojim se može utvrditi je li netko pretrpio potres mozga – beba, malo dijete ili odrasla osoba. Najvažnije su informacije koje vi roditelji možete dati liječniku o ponašanju bebe ili malog djeteta. Kod manje djece, a osobito kod beba, ne možemo nakon udarca u glavu dobiti pravi opis tegoba koje dijete ima, no roditelji ili skrbnik može primijetiti promjene u djetetovom reagiranju, ponašanju i raspoloženju.
Dvogodišnjak vam ne može reći da ima poteškoća s koncentracijom ili da mu je vid mutan.
Kod male djece potrebno je uočavati promjene u ponašanju, a ponekad to može biti vrlo teško prepoznati. A sve komplicira i situacija kada trebate odlučiti treba li odvesti dijete liječniku.
Svako dijete koje udari glavom osjeti bol, plače, nervozno je, možda ga i boli glava, ali radi li se o potresu mozga ipak se posavjetujte sa svojim liječnikom.
Nakon dobivanja otekline na glavi, vrlo pozorno pratite ponašanje djeteta. Nikako ne dajte lijek protiv bolova. Ako stvarno treba lijek protiv bolova, mora ga pregledati liječnik.
Znakovi upozorenja kod beba i male djece nakon udarca glavom
1. Razdražljivost
2. Plač kada pomaknete bebinu glavu
3. Poteškoće s hranjenjem ili spavanjem
4. Povraćanje
5. Promjene u ponašanju, poput nezainteresiranosti za igru ili redovite aktivnosti
6. Glavobolje
7. Pretjerano plakanje
Simptomi potresa mozga kod beba i male djece
1. Pretjerano plakanje
2. Promjena u obrascima prehrane ili spavanja
3. Nedostatak interesa za omiljene igračke
4. Povraćanje
5. Ošamućen izgled
6. Bezvoljnost i lako umaranje, pospanost
7. Razdražljivost ili mrzovoljnost
8. Gubitak ravnoteže i nesiguran hod
9. Druge uobičajene simptome potresa mozga, kao što su vrtoglavica i problemi s koordinacijom, teže je uočiti kod male djece.
Nemoguće je procijeniti ima li malo dijete problema s koordinacijom jer se uvijek spotiče i pada ili mu je to razvojna faza.
Liječnik, nakon što pregleda bebu/malo dijete uglavnom će zatražiti dodatne pretrage (RTG snimanje glave, CT ili MR mozga).
Ovim se pretragama zapravo traže znakovi za ozbiljnije ozljede (krvarenja mozga ili krvarenja između mozga i lubanje).
Potres mozga obično daje normalan slikovni prikaz, a ozljede su na mikroskopskoj razini. Kada pretragama dobijemo normalne rezultate, to još uvijek može biti u skladu s potresom mozga. Budući da potres mozga privremeno poremeti samo funkciju mozga, točna dijagnoza oslanja na simptomatske promjene.
Liječenje potresa mozga beba i male djece
Ne postoji poseban tretman za potres mozga. Potrebno je mirovanje u svim aktivnostima oko tjedan dana. To znači tiho, mirno i ugodno okruženje bez puno stimulacije. Preporučuje se izbjegavati putovanja, izbjegavanje buke, druženja s djecom i širom obitelji.
Malu djecu teško je zadržati mirnom stoga izbjegavanje posjete igralištu i drugim fizičkim aktivnostima.
Nakon oko tjedan dana simptomi potresa mozga obično nestanu. Ako vaše dijete i dalje ima simptome posavjetujte se pedijatrom o daljnjoj procjeni stanja djeteta.
Nije potres mozga!
Ozbiljna je povreda i potreban je hitni liječnički pregled, ako beba/ malo dijete
1. neprestano spava i ne možete ga probuditi
2. u nesvijesti je nakon udarca
3. iz ušiju i nosa curi bjelkasta tekućina
4. dijete ne želi jesti
