Što je dnevni, cirkadijalni (dvadesetčetverosatni) ritam?
Dnevni, cirkadijalni (dvadesetčetverosatni) ritam reguliran je unutrašnjim biološkim satom, koji određuje osnovne fiziološke aktivnosti – obrazac hranjenja, spavanja, tjelesnu temperaturu, aktivnost moždanih valova, proizvodnju hormona, razinu šećera u krvi i regeneraciju naših stanica.
Najvažniji hormoni cirkadijalnog ritma su kortizol, melatonin i hormon rasta. Hormoni su usko vezani sa živčanim sustavom, neravnoteža hormona dovodi do raznolikih poremećaja, koji ometaju dnevne aktivnosti kao i spavanje.
Hormon kortizol se počinje izlučivati u jutarnjim satima najviše od 9-12 sati) i regulira buđenje i dnevne aktivnosti.
Melatonin je hormon odmora i spavanja, izlučuje se noću (najviše od 22 do 4 sata), smatra se „čistačem“ organizma zbog poticanja antioksidativnih procesa tijekom spavanja. Izlučivanje melatonina ometa plava svjetlost, ekrani i kasni odlazak na spavanje.
Hormon rasta je zadužen za oporavak tijekom noći, utječe na kožu, mišiće i vezivno tkivo.
Cjelodnevne aktivnosti djeteta trebale bi pratiti prirodni dnevni ritam, stoga ih treba prilagoditi ovim fiziološkim promjenama u tijelu. Drugim riječima, noću se spava, a danju obavljaju aktivnosti primjerene dobi djeteta.
Kada i kako dijete pripremiti za spavanje
Dobar san djeteta treba planirati od jutra. Djetetu, ovisno o dobi omogućiti dnevne aktivnosti, s puno „svijetla i zraka“. U večernjim satima, približno uvijek u isto vrijeme planirati djetetove aktivnosti koje će ga uvesti u spavanje.
Dobro je imati večernje rituale koji će djetetu dati poruku da se bliži vrijeme spavanja. Primjerice, večernji obrok servirati u određenoj boji posuđa, oblačenje određene spavaće robice, odlazak u sobu bez svjetlosnih „zagađenja“, mobitela i ekrana.
U maloj dobi djeteta, usnivanju će pomoći određeni predmet sigurnosti, poput dekice ili plišane igračke. Dobro je prakticirati neku opuštajuću rutinu prije spavanja koja se odvija u zatamnjenoj atmosferu u sobi u kojoj dijete spava (čitanje priče, pjevanje, slušanje glazbe i sl).
Gledanje televizije neposredno prije spavanja povezano je s odbijanjem odlaska u krevet, teškoćama usnivanja, anksioznošću prije spavanja te s manjom ukupnom količinom sna.
Bilo kakve teškoće ili nepravilnosti povezane sa spavanjem mogu dovesti do poremećenih dnevnih aktivnosti, kao što su promjene raspoloženja, problemi u ponašanju, hiperaktivnosti i smanjena koncentracija. Sve navedeno utječu na neurokognitivni razvoj i djetetovu sposobnost učenja vještina primjerenih dobi.
