Pridruži nam se

Personaliziraj si portal prema svojim interesima i druži se s ostalim članovima portala MaminaMaza. Odaberi jednu od ponuđenih mogućnosti i registriraj se besplatno!


Već imaš račun?
Prijavi se

Febrilne konvulzije

Febrilne konvulzije
BestPhotoStudio / Shutterstock

Što roditelji mogu i trebaju učiniti da ublaže dramatičan doživljaj febrilnih konvulzija, pomognu djetetu i spriječe razvoj štetnih posljedica

O febrilnim konvulzijama, moždanim napadajima maloga djeteta nalaze se stotine članaka na stručnim i popularnim portalima. Zašto pročitati baš ovaj tekst?

Zbog toga što su u njemu opisana životna iskustva roditelja i djece iz moje neuropedijatrijske ambulante. U tekstu je opisano kako su roditelji doživjeli febrilne konvulzije svoga djeteta, što su mogli unaprijed naučiti i spriječiti, ali i ono što nisu mogli.

Svi roditelji opisuju zastrašujući doživljaj, koji se dogodio iznenada i naglo. Dijete je okrenulo oči u jednu stranu, izgubilo svijest i trzalo nogama i rukama, krkljalo je, poplavilo oko usana uz povremeni prestanak disanja, mislili su „da umire”. Često opisuju da je napad bio prvi znak bolesti djeteta, što ih je dodatno prestrašilo.

Svi roditelji govore da su se u tom momentu „potpuno izgubili“, tresli su dijete i nemoćno vrištali. Dio roditelja je osjetio da dijete „gori“, ali nisu imali ili nisu mogli pronaći čepiće protiv temperature. Neki roditelji radije koriste sirup protiv temperature, ali potrebno je imati čepiće, jer kada je dijete bez svijesti ne možete dati sirup! Htjeli su pozvati Hitnu, ali u tom momentu nisu „znali“ ili nisu mogli „utipkati“ telefonski broj. Napad je trajao „ jako dugo“.

 

Što su roditelji mogli učiniti prije ovoga dramatičnog događaja?

Roditeljstvo uz brojne obveze, uključuje i dodatne edukacije iz različitih područja rasta i razvoja djeteta. Znanje o febrilnim konvulzijama može pomoći i roditeljima i djeci.

 

Što su febrilne konvulzije?

Febrilne konvulzije su moždani napadaji koji se javljaju u određenoj razvojnoj dobi djeteta, od  6. mjeseca do 5. godine života, najčešće od 12 do 18 mjeseci. Temperatura je najčešće povišena nešto su češće kod muške djece.

 

Tko može dobiti febrilne konvulzije?

Mala djeca koja imaju pojačanu podražljivost mozga na promjenu tjelesne temperature. Kako dijete odrasta, ta hiper podražljivost se smanjuje. Danas se smatra da je hiper podražljivost mozga genetski uvjetovana. Konvulzije nastaju najčešće kod naglog porasta temperature, ali i kod naglog pada temperature.

U svakoj jasličkoj ili vrtićkoj grupi barem je dvoje djece, koje će zadesiti febrilne konvulzije, za sada ne postoje pouzdani pokazatelji koje će to dijete biti. Zna se da postoji obiteljska sklonost takvoj reakciji nezrelog mozga. Roditelji najčešće ne znaju da je u obitelji netko imao febrilne napadaje. Obitelj uglavnom ne „zabilježi“ taj podatak i ne prenese budućim roditeljima. Ako su febrilne konvulzije naštetile nekom članu obitelji, obično se to „ne poveže“ s febrilnim konvulzijama.

 

Mogu li se spriječiti prve febrilne konvulzije?

Febrilne konvulzije javljaju se najčešće kod povišene temperature izazove virusnim infekcijama gornjih dišnih puteva (virusi gripe i trodnevne groznice) i probavnog trakta (adenovirusi i rota virus). Rjeđe su kod bakterijskih infekcija, mogu se javiti i kod urinarnih infekcija.

Pojačana reakcija, hiper podražljivost nezrelog mozga na promjenu tjelesne temperature se ne može spriječiti. Ali se znanjem i uvježbavanjem preventivnih postupaka dok je dijete zdravo, može djetetu olakšati akutna bolest i spriječiti duljina trajanja febrilnih konvulzija.

 

Prognoza budućeg neurorazvoja djeteta, ovisi o vrsti konvulzija.

Jednostavne (tipične) febrilne konvulzije  nemaju posljedice za razvoj djeteta

  •     javljaju se u  određenoj dobi djeteta, od  9. do 21. mjeseca  
  •     temperatura je  viša od 38,5 C stupnjeva
  •     traju kraće od 15 minuta, najčešće nekoliko minuta
  •     javlja se jedan napad u 24 sata, tijekom trajanja  akutne bolesti
  •     hiperpodražljiv je cijeli mozak, napadaj zahvaća cijelo tijelo, dijete izgubi svijest, trese i rukama i nogama, poplavi oko usana, povremeno kratko prestaje disati.

Složene (atipične) febrilne konvulzije, mogu imati posljedice, kao što su poteškoće učenja i ponašanja, rjeđe epilepsija.

  •     javljaju se u prije 6-tog  mjeseca starosti ili poslije 4. godine
  •     uz  blago povišenu temperaturu, do 38  C stupnjeva ili bez povišene temperature
  •     traju duže od 15 minuta
  •     javljaju se više puta tijekom akutne febrilne bolesti
  •     ponavljaju se u narednoj akutnoj bolesti  
  •     hiper podražljivost je samo na određenom dijelu mozga, stoga napadaj zahvaća samo pojedine dijelove tijela, trza se jedna strana tijela ili samo jedna ruka ili noga.
  •     češće su kod djece s neurorazvojnim odstupanjima i djece iz obitelji s epilepsijom.
     

Prvu pomoć kod febrilnih konvulzija trebaju pružiti roditelji, važno je da navedene postupke uvježbaju dok je dijete zdravo

  •     dijete odmah položiti na bok ili oprezno na trbuh da ne dođe do zapadanja jezika.
  •     dijete osloboditi odjeće, pelena
  •     dati čepić protiv temperature „u guzu“ (znati mjesto gdje stoje čepići!)
  •     roditelji koji su imali prethodno iskustvo i educirani su za primjenu lijeka diazepam klizme, najprije daju  klizmu „ u guzu“
  •     nije potrebno djetetu nasilno otvarati usta, zbog straha da ne dođe do gušenja.
  •     ne stavljati djetetu čvrste predmete u usta
  •     ne tresti dijete i ne polijevati ga vodom
  •    nakon primijene gore opisanih postupaka pozvati hitnu pomoć. Preporučuje da je broj Hitne pomoći na „brzom biranju“.
     

Kako se dijagnosticiraju febrilne konvulzije?

Dijete s febrilnim konvulzijama obično se kratkotrajno hospitalizira radi dijagnosticiranja i liječenja osnovne bolesti koja je dovela do povišene temperature i konvulzija. Uzimaju se podaci od roditelja/skrbnika i dijete pregleda liječnik. Samo nekoj djeci potrebno je učiniti dijagnostičku lumbalnu punkciju, koja većinu  zastrašenih roditelja dodatno traumatizira jer taj postupak povezuju s mogućim oštećenjem djeteta.

 

Što je lumbalna punkcija?

Lumbalna punkcija se izvodi na donjem dijelu leđa. Iglom se uzima uzorak tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždina, a može pomoći u dijagnosticiranju ozbiljnih infekcija. Potrebu za izvođenjem lumbalne punkcije određuje liječnik, prema kliničkoj slici i dobi djeteta. Obavezna je kod dojenčadi i djece mlađe od 2 godine, koja su prethodno primala antibiotik. Postupak lumbalne punkcije ne oštećuje dijete!

 

Zašto se snima elektroencefalogram(EEG)?

U dodatnoj obradi febrilnih konvulzija snima se EEG, uredan nalaz potvrđuje dijagnozu febrilnih konvulzija. Slikovne pretrage mozga (CT i MR ) ne primjenjuju se u rutinskoj obradi bolesnika s febrilnim konvulzijama.

 

Kako spriječiti ponavljanje febrilnih konvulzija?

Febrilne konvulzije ponove se kod polovine djece, obično jedanput. Postupci za sprječavanje ponavljanja febrilnih konvulzija zadnjih godina su doživjeli izvjesne promjene što kod roditelja može izazvati nesnalaženja.

Do sada se kao mjera za sprječavanje ponavljanja febrilnih konvulzija preporučivalo intenzivno snižavanje temperature. Danas nema dokaza da ovi postupci mogu spriječiti pojavu febrilnih konvulzija. To je dobro da znaju roditelji djece koja su imala febrilne konvulzije, jer ih je dodatno opterećivao osjećaj krivnje, jer nisu uspjeli spriječiti konvulzije. Nerijetko su i medicinski profesionalci tome doprinosili. Kod djeteta koje ima temperaturu iznad 38,5 stupnjeva  potrebno je primijeniti postupke za snižavanje temperature (lijekovima, oblozima, kupkom u mlakoj vodi) i tako djetetu pomoći da lakše podnosi bolest.

 

Sprječavanje febrilnih konvulzija lijekom  diazepam

Ne preporučuje se kod jednostavnih febrilnih konvulzija. Kod ponovljenih složenih konvulzija, liječnik može preporučiti intermitentnu profilaksu klizmama ili tabletama diazepama.

Obično se djetetu do 3 godine starosti daje diazepam klizma od 5 mg, a starijem djetetu od 10 mg. Klizma diazepama primjenjuje se kada je temperatura viša od 38,5°C uz antipiretske mjere. Može se primijeniti do 2 puta dnevno s razmakom od 12 sati. Kod primjene diazepama mogu se pojaviti prolazne nuspojave: narušena ravnoteža, pospanost ili razdražljivost. Diazepam klizma nije antipiretik, ne skida temperaturu!

 

Prognoza  febrilnih konvulzija

Febrilne konvulzije većinom imaju dobru prognozu. Kod polovine djece mogu se ponoviti, najčešće još jedanput.

Jednostavne febrilne konvulzije i prve složene febrilne konvulzije, uz uredan EEG nalaz u afebrilnom stanju, ne zahtijevaju daljnje specifično liječenje. Složene febrilne konvulzije koje se ponavljaju, svakako treba nadzirati neuropedijatar, koji će primijeniti odgovarajuće mjere profilakse i liječenja.