Neke su i nasljedne, npr. talasemija, srpasta anemija, hereditarna hemolitička anemija, razne hemoglobinopatije itd.
Najčešća je svakako anemija radi nedostatka željeza (sideropenična anemija) i ona koja nastaje kao posljedica akutnih krvarenja i o njima ćemo ovdje govoriti.
Druge vrste anemija rijetke su u trudnoći. Kod megaloblastične anemije defektna je DNK sinteza u koštanoj srži, kod srpaste i hemolitičkih problem je stijenka eritrocita i vrsta hemoglobina, kod aplastičkih i uz kronične bolesti stvaranje eritrocita je usporeno zbog manjka tvari koja potiče stvaranje eritrocita u koštanoj srži ili zbog bolesti same koštane srži itd. Važno ih je razlikovati jer se liječe različito.
U trudnoći se, zbog promjene međuomjera volumena crvenih krvnih stanica i plazme, jako mijenja interpretacija nalaza krvnih pretraga.
U trudnoći normalno je da su vrijednosti broja eritrocita, vrijednosti hemoglobina u krvi i hematokrita niže nego u netrudnih žena i anemija postoji samo kada su te vrijednosti snižene ispod datih granica.
Ovo je vrlo važno znati kako bi se izbjeglo nepotrebno davanje preparata željeza, što je još uvijek, nažalost, često, ne indicirano i potencijalno vrlo štetno.
Promjene volumena krvi u trudnoći
U svakoj normalnoj trudnoći povećava se volumen cirkulirajuće krvi za nekih 40-50 %. Ovo povećanje ne susreće se jednako u svih žena, pa je u nekih volumen krvi jedva povećan, a u nekih gotovo udvostručen. Ovo povećanje neophodno je zbog mnogih razloga: maternica je enormno povećana, staza u venama olakšava zadržavanje krvi u donjim dijelovima tijela, gubitak krvi u porodu obično iznosi oko 500-1000 ml.
Volumen plazme odnosno tekući dio bez stanica nesrazmjerno je veći od povećanja volumena krvnih stanica i to gotovo dvostruko.
Hematopoeza (porast broja crvenih krvnih stanica) povećava se, ali se zbog nesrazmjernog porasta volumena plazme u odnosu na eritrocite, koncentracija hemoglobina i hematokrit u trudnoći smanjuju.
Zato su te vrijednosti u zdravih trudnica niže no u zdravih netrudnih žena i u pravilu se kreću do nekih 11 g/dl, čak i niže.
Većina istraživača u ovom području slažu se da u netrudnih žena normalne vrijednosti hemoglobina u krvi iznose 12 g/dl ili više , a u trudnica normalne su vrijednosti one iznad 10,0-10,5 g/dl.
Utjecaj anemije na trudnoću
U anemičnih žena, u usporedbi s onima u kojih nije postojala anemija, nađeno je nešto češće prijevremeno rađanje, nešto više rađja se djece niže porodne težine i nešto je lošija vaskularizacija posteljice, no razlike u odnosu na neanemične žene nisu značajne.
Zanimljivo je da su slične posljedice, posebice one vezane uz rast i oksigenaciju djeteta, nadjene i u žena s povišenim vrijednostima broja eritrocita i hemoglobina. Ovo pokazuje da nije dobro imati ni previše ni premalo eritrocita i hemoglobina, ali i da anemija nije posebno čest i posebno ozbiljan problem u trudnoći pa valja biti oprezan s dijagnosticiranju i, posebno, liječenjem anemije trudnice.
Anemija zbog manjka željeza
Žene su sklone manjku željeza zbog menstruacijskih ciklusa i kao posljedica ranijih trudnoća, ako manjak željeza nije pravilno korigiran.
Dijete koje se razvija treba željezo za stvaranje vlastitih krvnih stanica, a prijelaz željeza preko placente je aktivan, pa će tako dijete uzeti željezo u jednakoj količini i od majke koja ima normalne zalihe željeza i od one koja je anemična.
Dijagnoza anemije postavlja se uobičajenih kriterijima: određivanjem vrijednosti eritrocita i hemoglobina u krvi, hematokrita i bojenjem krvnog razmaza. Morfološke promjene na eritrocitima (hipokromija, mikrocitoza) slabo su izražene kod trudnica, pa se krvni razmaz u trudnoći najčešće ne rabi kao dijagnostički kriterij.
Najčešće se koriste vrijednosti hemoglobina i hematokrit. Zbog ranije spomenutog nesrazmjera porasta volumena plazme i eritrocita kod trudnica anemija zbog manjka željeza postoji samo u žena s vrijednostima hemoglobina ispod 10-10,5 g/dl. Samo u tih žena potrebna je nadoknada željezom.
Zašto je potrebno biti oprezan u procjeni treba li trudnica nadoknadu željezom ili ne?
Željezo u sastavu hemoglobina neophodno je za pravilan prijenos kisika iz pluća u tkiva. U sastavu hemoglobina željezo nije slobodno, ono je vezano.
Željezo koje je u krvi prisutno u suvišku i koje se ne može ugraditi u hemoglobin ostaje slobodno i taloži se u parenhimatozne organe jetru, srce, bubrege, mozak i tamo ih oštećuje.
Slobodno željezo u krvi je za tijelo, dakle, otrov. Jednako tako, nevezano, slobodno željezo koriste paraziti, bakterije i maligne stanice kao hranu.
Izuzetno je stoga važno željezo kao lijek davati oprezno i samo pacijentima, u ovom slučaju trudnicama, kojima je to zaista neophodno.
Nema razloga trudnicama željezo propisivati neselektivno i „za svaki slučaj“. Posljedice svakog nepotrebnog liječenja mogu biti kobne, u trudnoći posebno.
Anemija zbog gubitka krvi
Svaki akutni gubitak krvi uzrokuje manje ili veće smanjenje volumena cirkulirajuće krvi i, posljedično, hemodinamske poremetnje i, ako nema nadoknade željezom, u konačnici anemiju.
U ranoj trudnoći veliki gubitak krvi uzrokovat će pobačaj, ektopična trudnoća, u kasnijoj abrupcija posteljice, placenta previja ili porodničke komplikacije.
Nagli gubitak krvi zahtijeva promptnu nadoknadu krvi i plazme. Nadoknada krvi neophodna je kada se vrijednosti hemoglobina spuste ispod 7 g/dl. Kod viših vrijednosti nadoknada krvi obično nije neophodna, a manjak željeza koji može uslijediti može se oprezno korigirati preparatima željeza.
