Pridruži nam se

Personaliziraj si portal prema svojim interesima i druži se s ostalim članovima portala MaminaMaza. Odaberi jednu od ponuđenih mogućnosti i registriraj se besplatno!


Već imaš račun?
Prijavi se

Pretrage koje je potrebno obaviti ako ne dolazi do začeća

Danas često možemo čuti da sve veći broj parova ima poteškoće sa začećem. U Hrvatskoj egzaktni podaci ne postoje, međutim procjenjuje se da je oko 15-20% parova neplodno.

Pretrage koje je potrebno obaviti ako ne dolazi do začeća
Monkey Business Images / shutterstock

U zadnje vrijeme se češće priča o neplodnosti pa neplodnost više nije tabu tema, barem ne u tolikoj mjeri. Informacije su nam dostupnije, zbog napretka medicine češće se otkriva uzrok neplodnosti, a svakom paru se pristupa na jedinstven način. Jedan od češćih uzroka neplodnosti je odgađanje rađanja na kasne tridesete. Kod žena se s godinama smanjuju i broj i kvaliteta preostalih jajnih stanica, češći su anovulatorni ciklusi, a to smanjuje šansu za začeće.

Ukoliko do trudnoće nije došlo tijekom godine dana redovitih nezaštićenih spolnih odnosa tada možemo reći da se radi o neplodnosti. Neplodnost kod muškaraca i žena uzrokuju različiti čimbenici. Najčešći uzrok neplodnosti kod muškaraca je smanjena koncentracija, smanjena pokretljivost i/ili loša morfologija spermija dok je kod žena najčešći uzrok izostala ovulacija. Najčešći pokazatelj izostale ovulacije su neredovite menstruacije, uglavnom produženi ciklus (> 35 dana).

Ovisno o trajajnju i uzrocima neplodnosti, liječenje često uključuje neku od metoda medicinski potpomognute oplodnje. Ipak, cilj je postići trudnoću čim jednostavnijm postupcima. Tako će se primjerice, kod mlađeg para kod kojeg je uzrok neplodnosti izostanak ovulacije, ovulacija potaknuti lijekovima (najčešće tabletama), ultrazvučno će se pratiti razvoj folikula te će se par savjetovati kada je potrebno imati spolni odnos.

Ukoliko se ipak ne uspije postići spontana trudnoća, par će se uputiti na medicinski potpomognutu oplodnju (MPO) . Metode MPO su intrauterina inseminacija i izvantjelesna oplodnja, a metode izvantjelesne oplodnje su in vitro fertilizacija (IVF) koja se uglavnom koristi kod mlađih parova sa ženskim faktorom neplodnosti ili blagim muškim faktorom; i intracitoplazmatska injekcija spermija (ICSI) koja se dominantno koristi u liječenju muškog faktora neplodnosti.

U obradi muške neplodnosti najprije se radi spermiogram. Spermiogram je analiza sjemena kojom se utvrđuje koncentracija, pokretljivost i morfologija spermija. Ukoliko je spermiogram zadovoljavajući, muškarac ne treba raditi dodatne pretrage.

Za utvrđivanje ženske neplodnosti potrebno je više pretraga, jer su i uzroci neplodnosti raznolikiji.

Pretrage koje se izvode kod neplodnog para

Da bi se utvrdio uzrok neplodnosti, nakon razgovora s neplodnim parom, slijedi osnovna obrada koja uključuje: ginekološki pregled, papa test, cervikalne briseve, transvaginalni ultrazvuk te hormonski status kod žene, a kod muškarca spermiogram. Ovisno o rezultatima, obrada se proširuje. Na osnovi obrade postavlja se dijagnoza i daljnji tijek liječenja. Kod oko 15% parova svi će nalazi biti uredni te tada govorimo o idiopatskoj neplodnosti (neplodnost bez poznatog uzroka).

Uzimanje anamneze kod žene koja se bori s neplodnošću uključuje:

  • podatke o menstrualnom ciklusu koji se računa od prvog dana mjesečnice do prvog dana iduće mjesečnice. Trajanje normalnog menstralnog ciklusa je oko 28 dana, varira od 21 pa sve do 35 dana. U prosjeku žene dobivaju prvu mjesečnicu (menarche) između 11 i 14 godine života. U obradi neplodnosti liječniku su važne informacije: s koliko godina je nastupila prva mjesečnica, duljina ciklusa, trajanje krvarenja, obilnost krvarenja, bolnost i neuredna krvarenja
  • da li je žena već ranije ostvarila trudnoću i rodila zdravo dijete, da li je imala spontani pobačaj ili izvanmaterničnu trudnoću
  • informaciju o dosadašnjim metodama kontracepcije. Metode kontracepcije mogu biti: prirodne, metode barijere, hormonske i dr.
  • prilikom obrade neplodnosti kod parova važno je znati da li znaju izračunati plodne dane i jesu li imali spolne odnose za vrijeme plodnih dana i u koliko ciklusa
  • kronične bolesti također mogu utjecati na plodnost. Npr. dijabetes, bolesti štitnjače, hematološke bolesti i dr. Važno je znati da li ste preoboljeli maligne bolesti koje su zahtijevale liječenje (kemoterapija, zračenje) koje je moglo utjecati na plodnost
  • ako ste ranije imali operacije u abdomenu, upalne bolesti ili spolno prenosive bolesti važna je informacija kod liječenja neplodnosti
  • informacija o vašem svakodnevnim životnim navikama i aktivnostima, prvenstveno o poslu kojim se bavite, što Vam se na prvi pogled čini nebitnim (da li radite dugo u sjedećem položaju i ne bavite se nikakvim sportskim aktivnostima, pa sve do izloženosti toksinima u radnoj ili obiteljskoj sredini)
  • konzumacija alkohola ili opojnih droga u količini koja može utjecati na plodnost

Pretrage u obradi neplodnog para su:

  • kompletan ginekološki pregled s PAPA testom i cervikalnim brisevima (na aerobe, anaerobe, klamidiju, mikoplazmu i ureaplazmu)
  • transvaginalni ultrazvuk - ultrazvučna pretraga s kojom se može vidjeti stanje maternice i jajnika. Morfolgija maternice i jajnika ovise o:
    • dobi žene
    • fazi ciklusa (folikularna odnosno prva fazi ciklusa, ovulacijska ili sredina ciklusa, i lutealna odnosno druga faza)
    • prisutnim ginekološkim bolestima (endometrioza, miomi, ciste, polip)
  • hormonski status žene: uzimanjem uzorka krvi žene rade se pretrage na FSH (folikulstimulirajući hormon), LH (luteinizirajući hormon), E2 (estradiol), PRL (prolaktin), TSH (tireotropin), AMH (AntiMullerov hormon). Hormonski status određuje se između drugog do petog dana ciklusa.
  • prohodnost jajovoda ili histerosalpingografija (HSG) nam je važna informacija jer ako jajovodi nisu prohodni tada nije moguće ostvariti trudnoću prirodnim putem. U ovom slučaju preskačemo inseminaciju jer je jedini način da ostvarimo trudnoću izvantjelesna oplodnja (IVF ili ICSI)
  • histeroskopija se često preporuča ženama koje su imale više neuspješnih postupaka medicinski potpomognute oplodnje. Radi se o minimalno invazivnoj  metodi gdje se instrument koji sadrži kameru uvodi kroz rodnicu i kanal maternice u šupljinu maternice. Histeroskopija nam daje direktnu vizualizaciju i stanje šupljine maternice. Histeroskopija može biti dijagnostička i operativna. Dijagnostičku histeroskopiju radimo kad nismo sigurni da li postoji neki problem u samoj maternici poput polipa ili priraslica koji mogu ometati začeće. Operativna histeroskopija se uglavnom radi u anesteziji kada je potrebno ukloniti veće nepravilnosti u šupljini maternice (miomi, polipi, pregrade..)
  • laparaskopija se uglavnom preporuča kod žena kod kojih se ultrazvučno vide prošireni jajovodi („sactosalpinx“). Također se preporuča kod žena s kroničnom boli u maloj zdjelici te često kod endometrioze. Radi se o minimalno invazivnoj kiruškoj metodi gdje se direktno kroz male otvore uvode instrumenti s kamerom i promatra se trbušna šupljina, jajnici, vanjske strane jajovoda i maternica.
  • u slučaju abnormalnog spermiograma, preporuča se mikrobiološka analiza ejakulata te pregled urologa

Nakon uzimanja anamneze i detaljne obrade mogu se postaviti neke od sljedećih dijagnoza:

  • Muški faktor neplodnosti
  • Izostanak ovulacija
  • Smanjena ovarijska rezerva
  • Neprohodni jajovodi
  • Endometrioza
  • Seksualna disfunkcija
  • Hiperprolaktinemija
  • Bolesti hipotalamusa i hipofize
  • Anomalije ženskog spolnog sustava
  • Priraslice u zdjelici
  • Kronične bolesti – dijabetes, štitnjača, hepatitis

Parovi su dužni prije bilo kojeg MPO postupka dostaviti zakonsku dokumentaciju, koja od pretraga uključuje: markere na hepatitis B, hepatitis C, HIV i sifilis za oba partnera; te krvnu grupu i Rh faktor za ženu.


Stručni suradnik

Dr. Martina Bračun
Specijalist ginekologije i opstetricije i uže specijalnosti iz humane reprodukcije
Poliklinka BetaPlus
www.betaplus.hr