Ejakulat se sastoji od spermija i sekretornih tekućina pridruženih spolnih žlijezda (prostata, sjemeni mjehurići, bulbouretralne žlijezde).
Spermiogram je analiza ejakulata koja se provodi u kontroliranom androloškom laboratoriju te daje podatke o broju spermija, njihovoj pokretljivosti, morfologiji i vitalnosti. Iz spermiograma očitavamo i podatke o izgledu ejakulata, volumen, pH, likvefakciji, viskoznosti te prisutnosti drugih stanica.
Prije analize ejakulata potrebna je apstinencija od odnosa 2-7 dana. Ejakulat se dobiva samostalnom masturbacijom u sterilnu, netoksičnu za spermije, staklenu ili plastičnu posudicu. Najviše spermija je prisutno u prvoj frakciji ejakulata, stoga treba zabilježiti ako u čašici nije prikupljen cijeli uzorak.
Ako se sjeme prikuplja izvan klinike, poželjno je da se ejakulacija obavi najviše 1 sat prije termina pregleda te se ejakulat treba držati na stalnoj temperaturi (raspon 20-37°C).
Analiza ejakulata
Boja
Boja ejakulata treba biti bijela. Promjena boje u žutu (prisutna žutica ili konzumiranje nekih droga) ili crvenu (prisutne crvene krvne stanice) može ukazati na neki problem. Također, ako je koncentracija spermija niska, ejakulat se može činiti proziran.
Volumen
Volumen ejakulata ovisi o izlučenim sadržajima spolnih žlijezda. Očekivani volumen ejakulata je veći od 1,5 ml, dok smanjeni volumen može upućivati na probleme u dovodnim putevima. Povećani volumen može biti prisutan kod upale neke od spolnih žlijezda.
Likvefakcija
Odmah nakon ejakulacije sjeme je zgrušana masa, zbog prisutnosti faktora zgrušavanja. Ejakulat bi se trebao potpuno rastekućiti nakon 30-60 minuta pod djelovanjem proteinaza. Ako se ejakulat ne rastekući ni nakon 60 minuta, likvefakcija je nepotpuna i može ukazivati na probleme sa spolnim žlijezdama.
Viskoznost
Nakon likvefakcije se određuje viskoznost ejakulata. Ako ejakulat nakon pritiska iz pipete izlazi u obliku kapljica, viskoznost je uredna. Ako je viskoznost prevelika, ejakulat iz pipete ne izlazi u kapljicama već u obliku niti koja se razvlači. Visoka viskoznost ejakulata onemogućava pravilnu procjenu pokretljivosti i koncentraciju spermija.
pH sjemena
pH sjemena predstavlja ravnotežu između lužnatih i kiselih izlučevina spolnih žlijezda. S vremenom se pH ejakulata mijenja, stoga se mjeri najkasnije jedan sat nakon ejakulacije. Zadovoljavajući pH je 7,2 ili viši. Nizak pH ukazuje na moguću lošu funkciju neke od spolnih žlijezda.
Koncentracija spermija
Broj spermija u mililitru ejakulata je vrlo važan podatak za uspješnost trudnoće, kao i broj spermija u cijelom ejakulatu (testikularni volumen).
Donja granica koncentracije spermija za normalan nalaz je 20x106 spermija u mililitru ejakulata.
Pokretljivost
Broj progresivno pokretnih spermija je u direktnoj korelaciji s postotkom trudnoća.
Progresivno pokretni spermiji se aktivno gibaju, linearno ili u krug, neovisno o brzini; za normalan nalaz donja granica je 32% progresivno pokretnih spermija.
Neprogresivno pokretni spermiji pokazuju bilo kakav oblik gibanja, ali bez progresije.
Nepokretni spermiji se ne gibaju i stoje na mjestu.
Morfologija
Postotak morfološki ispravnih spermija u plodnih i neplodnih muškaraca je dosta nizak i rijetko kada prelazi 30%. Stoga je donja granica za normalan nalaz od 4% opravdana. Kod ocjene morfologije spermija gleda se građa glave, vrata i repa.
Pravilna glava je ovalna, bez prisustva vakuola (ili samo jedne manje), s akrosomalnom regijom 40-70% volumena glave.
Pravilan vrat je uredne debljine, bez citoplazmatskih dodataka, a rep je jednostruki i ravan, do 10 puta duži od glave.
Aglutinacija
Aglutinacija je međusobno sljepljivanje pokretnih spermija glavama, vratovima ili repovima (različito od pojma agregacije).
Ocjenjuje se jačina sljepljivanja (1-4) te mjesto sljepljivanja (A-E). Ako je razina aglutinacije visoka, ona može smanjiti plodnost i utjecati na nemogućnost začeća (pokretni spermiji su slijepljeni i ne mogu putovati do jajne stanice).
Aglutinacija može biti uzrokovana spermalnim antitijelima.
Vitalnost
Test vitalnosti spermija se provodi ako je u uzorku prisutan niski postotak pokretnih spermija (<40%) te se provjerava jesu li ostali nepokretni spermiji vitalni ili nisu. Donja granica za normalni ejakulat je 58% živih spermija.
Nespermalne stanice
Prisustvo nespermalnih stanica u ejakulatu može indicirati na testikularno oštećenje (nezrele spermalne stanice), upalu pridruženih spolnih žlijezdi (leukociti i epitelne stanice) itd.
30% muškaraca koji imaju sve parametre spermiograma u granicama normale imaju abnormalnu funkciju spermija. Kako parametri koji se analiziraju spermiogramom ne mogu u potpunosti ocijeniti oplodni potencijal ejakulata, postoje dodatne pretrage plodnosti; mikrobiološke analize ejakulata, analiza fragmentacija DNA spermija, testiranje spermalnih antitijela, postkoitalni test, biokemijski testovi funkcije pridruženih spolnih žlijezdi, detekcija kisikovih reaktivnih radikala, test interakcije jajna stanica-spermij, test vezivanja na zonu pelucidu, test akrosomske reakcije te analiza kariograma i posebno Y kromosoma.
Dijagnoze spermiograma
Normozoospermia: ukupan broj spermija, postotak progresivno pokretnih i morfološki urednih spermija su iznad granične vrijednosti
Aspermia: nema ejakulata
Azoospermia: nema spermija u ejakulatu
Asthenozoospermia: postotak progresivno pokretnih spermija je ispod granične vrijednosti (<32%)
Oligozoospermia: ukupan broj spermija je ispod granične vrijednosti (<15 mil/ml)
Teratozoospermia: postotak morfološki urednih spermija je ispod granične vrijednosti (<4%)
Oligoasthenozoospermia: ukupan broj spermija i postotak progresivno pokretnih spermija su ispod graničnih vrijednosti
Oligoteratozoospermia: ukupan broj spermija i postotak morfološki urednih spermija su ispod graničnih vrijednosti
Asthenoteratozoospermia: postotak progresivno pokretnih spermija i postotak morfološki urednih spermija su ispod graničnih vrijednosti
Oligoasthenoteratozoospermia: ukupan broj spermija, postotak progresivni pokretnih spermija i postotak morfološki urednih spermija su ispod graničnih vrijednosti
Cryptozoospermia: izostanak spermija u nativnom ejakulatu, ali prisutnost u talogu nakon centrifugiranja
Haemospermia: prisustvo eritrocita u ejakulatu
Leukospermia: broj leukocita u ejakulatu je iznad granične vrijednosti (>1)
Necrozoospermia: postotak živih spermija je ispod granične vrijednosti (<58%)
Ako je nakon analize ejakulata prisutna neka od dijagnoza drugačija od normozoospermie, pacijenti mogu promjenom načina života i prehrane te unosom odgovarajućih dodataka prehrani utjecati na ishod sljedećih analiza.
- Prirodni način za poboljšanje plodnosti muškaraca
- Izbjegavajte anaboličke steroide, štetne droge i toksine
- Previše alkohola može naštetiti seksualnim funkcijama i plodnosti.
- Izbjegavajte pušenje.
- Izbjegavajte visoke temperature i pretjerano boravljenje u saunama i vrućim kupkama
- Umjesto slip gaćica nosite bokserice
- Pripazite na težinu
- Redovito vježbajte
- Smanjite stres
- Kod odnosa ne upotrebljavajte lubrikante
- Jedite više voća i povrća
- U prehranu dodajte vitamin E, vitamin C, kalcij, vitamin D, cinkov sulfat, coenzime Q 10
Kako poboljšati kvalitetu spermija?
Na tržištu postoje komercijalno dostupni dodatci prehrani za poboljšanje kvalitete ejakulata te se svaki od njih preporučuje piti 2-3 mjeseca prije ponovne analize ejakulata. Za postavljanje pravilne dijagnoze spermiograma potrebno je učiniti barem dvije analize ejakulata s razmakom od 2-3 mjeseca.
Referentne vrijednosti opisane u ovom članku su temeljene na 5. izdanju "WHO laboratory manual for the Examination and processing of human semen", 2010.
