Pridruži nam se

Personaliziraj si portal prema svojim interesima i druži se s ostalim članovima portala MaminaMaza. Odaberi jednu od ponuđenih mogućnosti i registriraj se besplatno!


Već imaš račun?
Prijavi se

Kako prepoznati neurorizično dijete?

Kako prepoznati neurorizično dijete?

Ozljeda nezrelog mozga može dovesti do lakših ili težih poremećaja razvoja djeteta. U novorođenčadi i dojenčadi se odstupanje od normalnog razvoja pokazuje kao poremećaj napetosti mišića...

U novorođenčadi i dojenčadi se odstupanje od normalnog razvoja pokazuje kao poremećaj napetosti mišića koji mogu biti izrazito kruti ili mlitavi, a može biti da se odnosi na mišiće cijelog tijela, jedne strane tijela ili dijela tijela. Uz znatno smanjenu prirodnu raznolikost pokreta koja je zamijenjena oskudnim, istovrsnim pokretima ili pak pretjeranim pokretima izazvanim bilo kakvim podražajem. Može se javiti pretjerana razdražljivost, poremećaj ritma budnosti i spavanja, prekomjerni plač, poteškoće hranjenja, a katkada uz povišenu temperaturu i grčevi – konvulzije.

Neurorazvoju djeteta procjenjuje se ponašanje, raspoloženje, vid, sluh, govor, pokretljivost tijela, mišićna napetost, usmjeravanje i održavanje pozornosti. Ukoliko se otkriju predznaci poremećaja razvoja, odgovarajućim medicinskim postupcima može se spriječiti daljnji razvoj poremećaja, bolesti ili oštećenja.

Hipotonus vjezbe djeca

Neki od faktora rizika koji mogu dovesti do oštećenja središnjeg živčanog sustava:

  • prijevremeni porod
  • komplikacije u trudnoći
  • porod zatkom, vakuum
  • zastoj rasta djeteta
  • višeplodna trudnoća
  • veliko dijete prilikom poroda
  • carski rez zbog komplikacija tijekom poroda
  • bolesti ili infekcije majke

Svakako treba napomenuti da dijete koje ima jedan ili više faktora rizika, nije moralo i pretrpjeti oštećenja središnjeg živčanog sustava. Iako rjeđe, do oštećenja središnjeg živčanog sustava može doći i kod  djece koja nemaju niti jedan faktor rizika pa su promjene teže vidljive i kasnije se uoče.
Jača odstupanja u motorici su vidljiva već u rodilištu ili kod pedijatrijskog pregleda, ali često prve znakove ili sumnje primijete mame u svakodnevnim aktivnostima s bebom.

Znakovi povišenog mišićnog tonusa tzv. hipertonusa

Neki od znakova poremećaja mogu biti ako je beba „jaka“, čvrsta, teško savija noge ili ruke, “odlično i visoko“ drži glavu na trbuhu prva dva mjeseca života, čvrsto zatvorene šake s palcem unutar šake, različita pokretljivost i napetost mišića lijeve i desne strane tijela. Važno je napomenuti da kod beba nema dešnjaka ili ljevaka da bi to uzeli kao razlog, odbijanje položaja na trbuhu i preokretanja natrag na leđa u mlađoj dobi, zabacivanje glave u nazad na boku (izvijanja) i sl.

Znakovi sniženog mišićnog tonusa tzv. hipotonus

Suprotnost svemu navedenom je „mekana“, premirna,  tzv. „lijena“ beba što isto može biti pokazatelj poremećaja.

Nije dobro uspoređivati svoju bebu s drugim bebama jer svaka beba ima neki svoj ritam, ali ako primijetite da vaša beba kasni više od dva mjeseca u razvoju svakako bi bilo dobro napraviti procjenu motoričkog razvoja.

Kod takvih odstupanja potrebno je početi u što ranijoj dobi s baby handligom i neurorazvojnom gimnastikom koja korigira nepravilnosti i potiče pravilan razvoj bebe. Važnost rane intervencije je velika jer beba lakše usvaja pravilne šeme pokreta, a što se ranije počne nema puno patoloških šema koje treba ispravljati pa je i bebi „lakše“ vježbati. U vježbama moraju sudjelovati i roditelji, a ne samo terapeut jer se vježbe rade kroz cijeli dan u svakodnevnom rukovanju, igri, i maženju s bebom. Takav kontrolirani razvoj traje do sigurnog prohodavanja beba ili duže ako se radi o težim slučajevima.