Pridruži nam se

Personaliziraj si portal prema svojim interesima i druži se s ostalim članovima portala MaminaMaza. Odaberi jednu od ponuđenih mogućnosti i registriraj se besplatno!


Već imaš račun?
Prijavi se

UZV kukova kod malih beba

UZV kukova kod malih beba
Roman Zaiets / Shutterstock

UZV kukova je pretraga koju je uz klinički pregled kukova bitno napraviti svakoj maloj bebi u dobi 4-8 tjedana kako bi se otkrio eventualno prisutan razvojni poremećaj zgloba kuka.

Važnost ranog otkrivanja razvojnog poremećaja zgloba kuka kod djece nalazi se u činjenici da se ranim otkrivanjem bolesti može pravovremeno započeti s konzervativnim (neoperativnim) liječenjem koje je manje agresivno i uglavnom dovodi do potpunog izlječenja, dok se zakašnjelim otkrivanjem bolesti dijete izlaže dugotrajnom liječenju koje često zahtjeva operacije kuka i može ostaviti trajne posljedice poput skraćenja noge, šepanja, bolova u kuku i invaliditeta.  

Što je to razvojni poremećaj zgloba kuka?

Kuk je kuglasti zglob, a čine ga zglobna glavica i zglobna čašica. Razvojni poremećaj zgloba kuka predstavlja odstupanje od normalnog oblikovanja čašice i glavice dječjeg kuka, a očituje se različitim stupnjem nepravilnosti, od pliće čašice do djelomičnog ili potpunog izlaska glavice iz čašice kuka. Kod razvojnog poremećaja zgloba kuka prema stupnju odnosa između zglobnih tijela, razlikuje se:
    • normalan kuk
    • displastičan kuk - nedovoljno razvijena zglobna čašica - displazija
    • subluksiran kuk - nepotpuni kontakt između zglobne površine glave bedrene kosti i čašice
    • luksiran kuk - potpuni gubitak kontakta između zglobne površine glave bedrene kosti i čašice - luksacija ili iščašenje

Koliko često se javlja razvojni poremećaj zgloba kuka u djece?

Učestalost razvojnog poremećaja zgloba kuka u djece iznosi između 2 i 4%, češći je u bijelaca te slavenskih naroda. Prema dosadašnjim iskustvima i istraživanjima razvojni poremećaj zgloba kuka ima veću učestalost u obiteljima u kojima je netko već prije bolovao od istog poremećaja, češće se javlja kod djevojčica, lijevi kuk je češće zahvaćen od desnog i češće je prisutan kod djece rođene na zadak.

Uzroci razvojnog poremećaja zgloba kuka u djece

Uzroci razvojnog poremećaja zgloba kuka u djece najčešće su kombinacija unutarnjih i vanjskih čimbenika.
Od unutarnjih je vrlo značajno naslijeđe, tj. kao što smo već spomenuli ćeš će se javlja u djece čiji su roditelji, sestre ili braća imali razvojni poremećaj zgloba kuka. Također je bitno naglasiti da postoji i nasljedna zglobna labavost koja je češća kod ženske djece.

Od vanjskih faktora važni su:

    • položaj u maternici (položaj zatkom nosi veći rizik za razvoj razvojnog poremećaja kuka) kao i porođaj na zadak
    • manjak plodne vode
    • nepravilnosti maternice
Kao čimbenici rizika navode se i nedonošenost, višeplodna trudnoća, te postojanje deformacije vrata i stopala kod djeteta.

Kako se otkriva razvojni poremećaj zgloba kuka?

Klinički pregled novorođenačkih i dojenačkih kukova obuhvaća izvođenje specifičnih kliničkih testova kojima se utvrđuje poremećaj razvoja i stabilnosti kuka te odstupanje od normalnih anatomskih odnosa u kuku. Uspoređuje se duljina nogu, opseg pokreta u kukovima i kretnja abdukcije (provjera gibanja kuka odmicanjem nogice u stranu). Naime, ograničenje te kretnje ukazuje na mogućnost da s kukom nešto nije u redu i da je potrebno liječenje. Dalje se gledaju odnosi pokreta među kukovima, ali i pokreti svakog kuka u odnosu na trup.

Neizostavni dio pregleda dječjih kukova čini ultrazvuk kukova koji predstavlja točnu i brzu metodu za konačnu potvrdu dijagnoze. Ultrazvukom se može prikazati detaljan odnos glavice i čašice kuka te izmjeriti i najmanja odstupanja od normalnih anatomskih odnosa. Niti jedna klinička metoda nema tu pouzdanost koju ima ultrazvučni pregled zbog čega je i postao zlatni standard u otkrivanju razvojnog poremećaja zgloba kuka u  novorođenačkoj i dojenačkoj dobi. 

Njegova šira primjena u tu svrhu počinje 80 - ih godina 20. –og stoljeća i to inicijativom austrijskog profesora Reinharda Grafa.  On je razradio metodologiju ultrazvučnog pregleda dječjeg kuka te odredio kako i na koji način očitavati UZV slike kukova po čemu se i sama UZV- čna metoda očitavanja zove metoda po Grafu.

Također je bitno naglasiti kako je ultrazvučni pregled neškodljiva, bezbolna i neinvazivna metoda koja ne koristi ionizirajuće zračenje. Zbog svega navedenoga danas se UZV probir kukova u Hrvatskoj radi svakom djetetu u dobi od 4 do 8 tjedana. Izvode ga za to educirani ortoped, pedijatar, radiolog ili liječnik opće medicine s odgovarajućom opremom.

Zašto je važno prepoznati razvojni poremećaj kuka u djeteta na vrijeme?

Ako se razvojni poremećaj kuka u djeteta prepozna na vrijeme ultrazvučnim pregledom, ortoped će pomoću ortoze (najčešće Pavlikovih remenčića), koristeći prirodan potencijal razvoja, bez operacijskog zahvata vrlo brzo potaknuti formiranje normalnog, zdravog kuka. Uloga Pavlikovih remenčića je držati bebine noge u raširenom položaju kako bi glava bedrene kosti jednostavnije “sjela” na svoje mjesto, odnosno u čašicu kuka. Već nakon nekoliko mjeseci njihova nošenja, kod većine beba dolazi do poboljšanja i uglavnom nemaju nikakvih daljnjih problema s razvojem kukova.

Nažalost, prirodni potencijal za razvoj kuka traje kratko, tj. ako se propusti ključni period liječenje je dugotrajnije i teže, nerijetko i operativno.

Što se događa ako se razvojni poremećaj kuka ne prepozna na vrijeme ili se nepravilno liječi?

Ako se razvojni poremećaj kuka ne prepozna na vrijeme ili se nepravilno liječi, zaostaje deformitet u kuku koji se može očitovati kao skraćenje noge, šepanje i bol. U blažim slučajevima ti se poremećaji mogu pokazati tek godinama nakon početka hoda. Što je kuk duže u „abnormalnom položaju“ veća je šansa za značajne patološke anatomske promjene u zglobu kuka. Treba napomenuti, ako se kasno otkrije, ili se uopće ne otkrije, posljedice za dijete mogu biti trajne poput skraćenja noge, šepanja, bolova u kuku i invaliditeta.