Pridruži nam se

Personaliziraj si portal prema svojim interesima i druži se s ostalim članovima portala MaminaMaza. Odaberi jednu od ponuđenih mogućnosti i registriraj se besplatno!


Već imaš račun?
Prijavi se

Alergija i intolerancija na hranu kod djece

Alergija i intolerancija na hranu kod djece

Kada imunološki sustav ne prepoznaje sastojak hrane kao koristan i na njega reagira te za posljedicu imamo različite kliničke manifestacije – na koži, probavnom i/ili respiratornom sustavu ili cijelom organizmu onda to zovemo alergijska reakcija na hranu.

Što su uzroci alergije na hranu kod djece?

Danas se zna da su razlozi za nastanak alergije na hranu višestruki. Obično se radi o kombinaciji genske predispozicije, nezrelosti probavnog trakta i djelovanju okolišnih čimbenika. Djeca koja dolaze iz obitelji u kojoj netko od roditelja ili prvih srodnika ima bilo kakvu alergiju, značajno češće i sama razvijaju neku od alergijskih reakcija (kad je to jedan srodnik i do 30%, ako su dva i do 70%).

Nezrelost probavnog trakta i njegovih imunoloških funkcija dodatni su razlog zašto su alergijske reakcije na hranu značajno učestalije u male djece, nego poslije. Imunološki dio probavnog trakta svakodnevno dolazi u dodir s hranom, tekućinom, mikroorganizmima, toksinima. Normalno se očekuje da može razlikovati štetno i na to reagirati, a propustiti ono što našem organizmu koristi. Takvo stanje ravnoteže zovemo „oralna toleranciju“.

Ako imunološki sustav pojedinu namirnicu detektira kao nepovoljnu i na istu se usmjerava reakcijom, narušena je imunološka tolerancija i razvija se alergija. Iako sve čimbenike koji pridonose ili narušavaju našu oralnu toleranciju ne možemo kontrolirati i ne znamo njihov međuodnos, ono što se zna je da crijevni mikrobiom (bakterije koje postoje u crijevu) i okolišni faktori koji na njega utječu moduliraju naš organizam prema ili protiv alergije.

Mikrobiom se izgrađuje po porodu i kod svakog pojedinca je malo drugačiji, a ovisi o genetici, majčinom mikrobiomu i okolini. Prirodni porođaj, prehrana majčinim mlijekom pozitivno stimuliraju razvoj našeg mikrobioma i snizuju rizik za alergije. Protivno tome, primjena antibiotika, tendencija sterilnim uvjetima, loša prehrana, mijenjaju nepovoljno mikrobiom i pojačava se sklonost alergijskom reagiranju. Prirodno sazrijevanje imunološkog sustava tijekom vremena omogućava da se najveći dio alergija na hranu s vremenom izgubi. Tako alergiju na hranu ima 3-8% djece, a svega 1-2% odraslih.    

Koje namirnice najviše izazivaj alergije?

Svaka namirnica za nekoga može biti alergena, no zna se da 90% svih alergija u djece uzrokuje sljedećih 8 namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Na prvom mjestu među njima je kravlje mlijeko. Kao što je ranije spomenuto većina tih alergija se u djetinjstvu preraste.

Alergije na hranu koje se javljaju u kasnijoj dobi uglavnom su trajne, a obično ih uzrokuju školjke, kikiriki, orašasto voće ili riba. Alergena svojstva uvijek imaju bjelančevine, same ili vezane u glikoproteine.

Klinička slika

Kliničku sliku razlikujemo prema brzini nastanka i prema tome koji organski sustav simptomi zahvaćaju.

Prema brzini nastanka imamo rane, kasne i miješane. Rane nastaju nakon par minuta do 2 sata od unosa alergena, a potaknute su protutijelima. Obično ih se zbog brzine nastanka lako poveže s hranom koja ih je izazvala. Kasne nastaju više sati, pa i do 72h od konzumiranja alergena tako da je ponekad teško naći uzročno-posljedičnu povezanost konzumacije namirnice i reakcije. Takve reakcije su miješanog tipa ili stanično posredovane.

Najčešće zahvaćeni organski sustavi su koža i probava, kako za rane tako i za kasne alergijske reakcije. Primjer ranog tipa kožnih reakcija su koprivnjača s otokom tkiva te različiti drugi osipi. Kod probavnog sustava alergije se očituju pojavom bolova, mučninom, povraćanjem, kratko nakon unosa hrane, a nekad ih slijedi i proljev. Kada je ta reakcija jako intenzivna koristi se i pojam „gastrointestinalna anafilaksija".

Blagi oblik ranog alergijskog reagiranja je oralni alergijski sindrom koji se prezentira peckanjem, svrbežom, žarenjem ustiju, ponekad otokom usne i nepca, no bez drugih težih simptoma. Nastaje zbog križnog reagiranja alergena iz voća i povrća s nekim dijelovima peludi (stabala, korova i sl). Primjerice alergični na ambroziju mogu reagirati na lubenicu i bananu, alergični na brezu na jabuku, celer, mrkvu....

Otežano disanje te upala sluznice nosa i spojnice oka praćeni obilnom sekrecijom i svrbežom primjer su alergijskih reakcija sa strane dišnog sustava. Najžešća, ali srećom rijetka je sistemna reakcija brzog javljanja- tzv. anafilaktička reakcija. Karakterizira ju nagli kolaps cijelog organizma (oticanje, otežano disanje, pad krvnog tlaka, obilna sekrecije iz dišnih puteva..) neposredno po unosu alergena. Najčešće ju viđamo kod alergije na orašaste plodove i školjke.

Od reakcija kasnog i miješanog tipa na hranu, na koži se ističe atopijski dermatitis. Radi se o pojavi suhe kože s crvenilom i ekcematoznim promjenama koje nerijetko svrbe, s naizmjeničnim pogoršanjima i poboljšanjima. Kasnim alergijskim reakcijama može biti zahvaćen i bilo koji dio probave. Ako je to tanko crijevo govorimo o enteropatiji. U tom slučaju tanko crijevo ne apsorbira dobro hranjive tvari pa su glavne manifestacije slabo napredovanje na tjelesnoj masi s kroničnim proljevom, nadutost, grčevi, anemija, gubljenje proteina.

Enterokolitični sindrom je oblika alergijskog reagiranja koji ide s ponavljanim povraćanjem 1-5 h od unosa namirnice, a može dovesti i do dehidracije koja zahtijeva nadoknadu tekućine infuzijom. Kada alergijska upala zahvaća završni dio debelog crijeva to zovemo kronični proktokolitis. Najčešće se javlja u dojenačkoj dobi, a prezentira primjesama krvi i /ili sluzi u stolici (često u vidu tračaka) sa ili bez anemije. Može se javiti i u dojene djece, a zbog alergena koje majka unosi svojom a preneseni su putem majčinog mlijeka.   

Kako dijagnosticirati na što je dijete alergično?

U dijagnostici je važno povezivanje simptoma s unosom hrane (alergena), što uvijek nije jednostavno osobito kod reakcija miješanog i staničnog tipa koje nastupaju s odgodom. Zato se onda savjetuje vođenje dnevnika prehrane kako bi se lakše utvrdila povezanost. Dodatno kao pomoć koriste se i alergotestovi. Međutim niti jedan test nije 100% osjetljivosti, tako da čak i ako su svi testovi negativni, nije uvijek isključeno da alergije nema. U dvojbenim situacijama ponekad nakon kratkog perioda eliminacije namirnice vraćamo istu (uz mjere opreza) kako bi bili sigurni. No, to svakako mora biti prema odluci i pod kontrolom liječnika.

Alergijske reakcije ponekad se zamjenjuju s intolerancijom na hranu. Međutim, intolerancija znači nepodnošenje određenog sastojka hrane uslijed nemogućnosti njegove probave (pr. enzimatski nedostatak) ili nekog drugog neimunološkog razloga. Tako je kod intolerancije kravljeg mlijeka u pitanju nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) uslijed nedostatka enzima za njegovu razgradnju, dok alergiju na kravlje mlijeko uzrokuje bjelančevine iz mlijeka, tj. imunološka reakcija na njih.

Što učiniti kod alergije na hranu?

Osnovna mjera koju provodimo je eliminacija namirnice koja izaziva alergiju.  Ako se radi o malom djetetu, pogotovo dojenčetu i alergiji na kravlje mlijeko, važno je imati adekvatnu zamjenu. U tom slučaju prehrana se treba bazirati na posebnim nealergenim formulama (ekstenzivnim hidrolizatima mlijeka ili elementarnim formulama) u kojima su proteini industrijski razgrađeni kako ne bi izazivali alergiju. Kozje mlijeko i biljna mlijeka nisu dobra zamjena u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Ako majka doji, a postoji alergija na hranu, tada se i majci preporučuje izostavljanje alergenih namirnica iz jelovnika. Učinkovitost eliminacijske prehrane u reakcijama ranog tipa vidi se vrlo brzo, no za reakcije kasnog i miješanog tipa ponekad je potrebno više dana (tjedna) da se simptomi smire.

O tome kada će se dijete ponovo pokušati opteretiti namirnicom koja je izazivala alergiju odlučit će liječnik, na temelju procjene koja se bazira na kliničkoj slici, ali i alergijskim testovima.

Prevencija alergije

Nema dokaza da hipoalergena prehrana u vrijeme trudnoće sprečava alergiju na hranu te je ne treba prakticirati tim više što redukcija u jelovniku može imati neželjene učinke za majku i dijete. S druge strane pokazalo se da dojenje ima povoljan učinak u prevenciji alergije. Djeca koja su isključivo dojena u prva 4-6 mjeseci rjeđe razvijaju atopijski dermatitis i imaju manje epizoda otežanog disanja.

Hipoalergene formule koje imaju sufiks HA (djelomični hidrolizati) preporučuju se djeci majki koje nemaju dovoljno mlijeka, a kod kojih postoji rizik za razvoj alergije (pozitivna obiteljska anamneza na alergije). Što se tiče uvođenja dohrane (ne mliječnih namirnica) u jelovnik djeteta u obitelji koja ima alergije, nema dokaza da odgađanje uvođenja čak i potencijalno alergenih namirnica ima utjecaja na sprečavanje alergije. Dapače, nova istraživanja su pokazala da pravovremeno uvođenje nekada čak snizuje rizik razvoja alergije. Kod uvođenja nove hrane, jedino je bitno uvijek izolirano ići s jednom po jednom novom namirnicom, postupno u rastućim količinama.