Što su alergije?
Alergije su pretjerane i štetne reakcije našeg obrambenog imunološkog sustava na različite tvari iz okoliša koje nazivano alergenima. Da bi se razvila alergija nužna je interakcija dvaju faktora. Osoba mora imati sklonost razvoju alergije (genetski faktori) i mora biti izložena nekoj alergogenoj tvari iz okoliša (okolišni faktori).
Zašto nastaju alergije?
Alergije nastaju zato što imunološki sustav genetski predisponirane osobe krivo prepoznaje neke bezopasne tvari kao potencijalnu opasnost. Čimbenik koji pokreće reakciju imunološkog sustava zove se alergen. On potiče stvaranje specifičnih obrambenih molekula - imunoglobulina E (IgE). Osoba u tom slučaju postaje senzibilizirana na taj alergen.
Tek kod ponovnog kontakta s alergenom, isti se veže za molekulu alergen-specifičnog IgE-a, a taj proces pokreće niz biokemijskih reakcija u kojima glavnu ulogu imaju stanice (mastociti i eozinofili) te mnogi upalni medijatori kao što su histamini, prostaglandini i leukotrieni. Njihovom aktivacijom i djelovanjem nastaju simptomi alergijske bolesti. Simptomi alergije mogu se ovisno o načinu ulaza alergena očitovati na koži, dišnom ili probavnom sustavu. No, kod proljetnih je alergija najčešća manifestacija na dišnom sustavu.
Zašto je pelud tako jak alergen?
Pelud je vrlo sitna i lagana bjelančevina, koja se vjetrom i zrakom širi na velike udaljenosti, i više od 100 km. Putem dišnog sustava osjetljiva individua vrlo lako dođe u kontakt s takvom česticom koja može izazvati ranije opisanu alergijsku reakciju.
Cvat kojih biljaka najčešće stvara probleme?
Prema „Peludnom kalendaru“ za kontinentalnu Hrvatsku, rano proljeće je vrijeme polenacije stabala breza, ljeska, čempres, hrast, dok se visoka razina peludi trava očekuje tijekom svibnja i lipnja. Pelud korova, najznačajnija je ambrozija, najveću razinu u zraku pokazuju krajem srpnja i tijekom kolovoza i rujna.
U kojoj dobi se kod djece obično počinju javljati peludne alergije?
Peludne alergije se počinju javljati u ranom djetinjstvu, iako mogu nastati u bilo kojoj životnoj dobi.
Koji su simptomi peludne alergije kod djece?
Peludne alergije najčešće zahvaćanju gornji dišni sustav te se očituju: kihanjem, škakljanjem i svrbežom grla, svrbežom zvukovoda, curenjem bistrog sekreta iz nosa, svrbežom nosa i očiju, uz pojavu crvenila sluznice konjunktive i bjeloočnice. Ako dođe do zahvaćanja donjeg dišnog sustava može biti prisutan kašalj, otežano disanje i sipnja- wheezing. Biljke na koje je dijete alergično mogu izazvati promjene i na koži, koje se manifestiraju u obliku osipa, crvenila ili koprivnjače (urtikarije).
Kako se alergije liječe? Kako ublažiti simptome?
Najučinkovitije je izbjegavanje izloženosti alergenu, no kad već nastupe simptomi potrebno ih je suzbiti odgovarajućim lijekovima. Prvi izbor su antihistaminici koji se mogu davati u obliku tableta ili sirupa, ali i lokalno kao kapi za oči.
Uz to se nos ispire izotonim i/ili hipertonim otopinama morske vode, uz po potrebi dekongestive (ali ne duga primjena).
Lokalni inhalacijski ili intranazalni kortikosteroidi koji djeluju protuupalno se propisuju u slučajevima kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome. Njih je radi postizanja učinkovitosti potrebno početi primjenjivati 2-3 tjedna prije cvatnje kod djece koja pate od peludne alergije u proljeće.
Katkad se primjenjuju inhibitori leukotriena. Ranije smo rekli da su leukotrieni jedni od glavnih medijatora koji sudjeluju u alergijskoj reakciji tako da se inhibicijom njihove produkcije smanjuje jačina alergijske reakcije.
U slučajevima pogoršanja respiratornih tegoba u bolesnika s alergijskom astmom otežano disanje, zviždanje, hroptanje, gušenje upotrebljavaju se i inhalacijski bronhodilatatori- primjerice salbutamol.
Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je način liječenja alergijskih bolesti gdje se ponavljanom primjenom malih i rastućih koncentracija alergena potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik omogućava da bolesnik postane tolerantan na alergene. Simptomi bolesti će biti blagi ili ih neće biti.
Možemo li prevenirati peludnu alergiju?
Osobe s dokazanom alergijom na pelud, u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku, trebaju izbjegavati otvoreni prostor osobito kod toplog i vjetrovitog vremena. Boravak u prirodi se preporučuje ujutro ili nakon kišnog perioda. Po povratku iz prirode svakako se treba istuširati, oprati kosu i odjeću i time smanjiti razinu peludi u kući. Ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom ili morskom vodom pomaže odstranjivanje alergena iz nosa. Također se preporučuje primjena polenskih filtara za klime, izbjegavanje sušenja i provjetravanja odjeće i posteljine vani na zraku, a veš po mogućnosti sušiti u sušilici.
Mogu li odrastanjem alergije spontano nestati?
Alergije odrastanjem mogu spontano nestati, ali se i ponovo javiti u istom ili drugom obliku u bilo kojoj životnoj dobi.
