Najčešće pogađa djecu, a uzrokuje je humani parvovirus B19. Može se javljati sporadično ili u manjim epidemijama.
Kako se bolest prenosi, u kojem dijelu godine se najčešće javlja i kolika je inkubacija?
Peta bolest se prenosi kapljičnim putem, preko sekreta dišnog sustava koji se širi zrakom, rukama ili predmetima, stoga je mogućnost epidemije u vrtićima i školama velika. Bolest se može javiti u bilo kojem razdoblju godine, no najčešće se javlja u kasnoj zimi i ranom proljeću. Inkubacija traje od 4-20 dana.
Koji su simptomi pete bolesti?
Prvi simptomi kod pete bolesti su blago povišena temperatura i malaksalost tako da ju je u početku teško razlikovati od drugih virusnih bolesti. Osip se najčešće javlja u djece mlađe od 10 godina. U pravilu, nekoliko dana nakon početka općih simptoma, na obrazima se pojavljuju mrljaste lagano uzdignute crvene promjene te lice izgleda kao "lice nakon šamara". Zatim se osip simetrično širi po drugim dijelovima tijela, a najizraženiji je na rukama, nogama i trupu, a obično ne zahvaća dlanove i tabane.
Osip je konfluirajući i stvara mrežasta ili čipkasta blago izdignuta zacrvenjena područja sa središnjim bljedilom. Osip može trajati 5 do 10 dana, a u nekim slučajevima i duže. U odraslih se ponekad javlja blaga bol i oticanje zglobova, što može trajati tjednima, pa i mjesecima. Ostali simptomi koji se ponekad mogu javljati kod pete bolesti su bol u grlu, curenje nosa, crvenilo oka, glavobolja, umor i proljev. U 25% slučajeva infekcija prolazi bez simptoma.
Kako se bolest dijagnosticira?
Bolest se najčešće dijagnosticira prema kliničkim obilježjima i epidemiološkoj situaciji. Konačna dijagnoza postavlja se dokazivanjem protutijela na parvovirus B19 ili na njegov DNA što se rijetko radi u kliničkoj praksi.
Kako se liječi peta bolest?
Liječenje je simptomatsko što znači skidanje povišene tjelesne temperature fizikalnim metodama i antipireticima (paracetamol i ibuprofen), toaleta nosa, a slučaju bolova u zglobovima daju se nesteroidni antireumatici.
Mogu li se javiti komplikacije?
Većina zdrave djece oboljele od pete bolesti oporavlja se bez pojave komplikacija. Peta bolest može biti izuzetno opasna kod trudnica koje nisu nikada ranije bile u kontaktu s virusom jer se virus može prenijeti transplacentarno, dovodeći ponekad do mrtvorođenosti ili teške fetalne anemije uz fetalni hidrops. Opasnost je najveća u drugom trimestru trudnoće. Najozbiljnija komplikacija infekcije parvovirusom je aplastična kriza (značajno sniženje broja stanica krvi) koja se javlja u pacijenata s hemolitičkom anemijom.
Koliko dugo je oboljeli zarazan za druge?
Ako osoba ima osip (što je najčešće), ona je najzaraznija par dana prije pojave osipa, tj. tijekom inkubacije ili kada bolesnik ima blage respiratorne simptome. Pojava osipa je rezultat reakcije imunološkog sustava nakon što je prošla infekcija, tako da djeca obično nisu zarazna nakon njegove pojave. Osobe s oštećenim imunološkim sustavom i nekom drugom kroničnom infekcijom, parvovirus mogu širiti dugo vremena.
Kolika je zaraznost pete bolesti? Zašto se češće širi među djecom?
Vjerojatnost da se netko zarazi u uskom kontaktu u obitelji, školi ili vrtiću je 10-60%. Oko 90% odraslih bilo je u kontaktu s parvovirusom i ima stvorena zaštitna protutijela, zbog čega češće obolijevaju djeca. Inače, preboljela bolest ostavlja trajan imunitet.
Koje su mjere prevencije bolesti?
Budući da se bolest širi kapljičnim putem, mjere prevencije su ograničene. Trudnicama, bolesnicima s oštećenim imunološkim sustavom i bolesnicima s hemolitičkim anemijama savjetuje se izbjegavanje kontakta s oboljelima. Pranje ruku je univerzalna mjera sprječavanja niza zaraznih bolesti, a koristi i u slučaju pete bolesti. Cjepivo za sada ne postoji.
