Pridruži nam se

Personaliziraj si portal prema svojim interesima i druži se s ostalim članovima portala MaminaMaza. Odaberi jednu od ponuđenih mogućnosti i registriraj se besplatno!


Već imaš račun?
Prijavi se

Pritisak vršnjačke grupe

Pritisak vršnjačke grupe
Monkey Business Images / Shutterstock

„Da netko skoči u bunar, hoćeš li i ti za njim?“ – mama. Svi se sjećamo slavnih rečenica, poput ove u uvodnom dijelu članka, kojima nas naši roditelji pokušavaju otrijezniti i otrgnuti od fenomena zvanog pritisak grupe.

„Da netko skoči u bunar, hoćeš li i ti za njim?“ – mama. Svi se sjećamo slavnih rečenica, poput ove u uvodnom dijelu članka, kojima nas naši roditelji pokušavaju otrijezniti i otrgnuti od fenomena zvanog pritisak grupe. Jesu li u tome uspjeli? Nitko nikad!

Pritisak vršnjačke grupe je normalna pojava u odrastanju koja se događa u adolescenciji i označava težnju za prihvaćanjem od strane vršnjaka. Najčešće se odrazi u negativnom dijelu ponašanja pa tako adolescenti počinju pušiti, piti alkohol ili sudjelovati u nekim drugim neprilagođenim ponašanjima kao što su tučnjave i sl.

Svima nam se događalo i svima će se događati

Zbog postojanja tog fenomena opstaju i rituali inicijacije koji su jasno definirani u plemenskim zajednicama dok u zapadnjačkom društvu pravila nisu tako jasno definirana. Na zapadu inicijacije ovise o podneblju kojem pripadate ili o supkulturi u kojoj se krećete.

Istraživanja pokazuju da, što su pravila inicijacije stroža, a moguće posljedice veće, to će pojedinac izražavati veću želju za uključivanjem u to društvo, odnosno grupu koja vrši inicijaciju. Ova pravila su posebno primjetna u sportskom okruženju gdje npr. ulazak u seniorsku ekipu može biti popraćeno prilično elaboriranim i nasilnim obredom inicijacije u svlačionici.

Dakle, prije ili kasnije, vaše dijete će se naći u situaciji gdje mu netko zaista nudi taj „bunar“ i skok u isti. Kako osnažiti dijete da kaže odlučno ne! u danoj situaciji?

Dok imate priliku, nemojte učiti dijete da je dobro da nešto učini jer će vas zadovoljiti na taj način (npr. „učini to tati za ljubav“) te pokušajte prihvatiti stav djeteta o okolini i ako se razlikuje od vašeg stava (npr. „ja mislim da to ipak nije tako“, „ja znam bolje“ i sl.). Prihvatite njegovu različitost kad god imate priliku.

Ako naučite dijete prihvaćanju, osnažili ste ga za sve buduće situacije kad se bude našlo ispred „bunara“ i netko mu kaže „skoči!“. Zdravo prihvaćanje ne znači da se slažete, niti da ste rezignirani oko nečega, prihvaćanjem (posebno različitosti) puštate mir u sebe i pružate si stabilnost. Prihvaćanje donosi slobodu od osuđivanja, a istodobno nam daje slobodu da odaberemo promjenu.

Adolescent koji prihvaća različitost, moći će biti različit. Prihvaćanje je ključ. Koliko ste spremni na taj korak?