Veliki problem u svijetu koja onemogućuje uvođenje dohrane je alergija na hranu. Glavna opasnost kod pojave alergije na hranu kod dojenčeta, je to što njegov probavni sustav nije razvijen niti dovoljno zreo, te često propušta neprerađene sastojke iz hrane. Ovakve alergije se očituju na koži, dišnom sustavu i metabolizmu.
Ako je vaše dijete alergično na određenu vrstu hrane to će se manifestirati različitim reakcijama. Djetetov organizam i imunološki sustav je zreliji, a crijevna sluznica ne propušta, tako da vam to može biti jasan znak, te potražite liječniku pomoć. Ovim putem možete lako determinirati namirnicu koja je uzrokovala alergijsku reakciju, te ju isključiti iz prehrane djeteta.
Vrlo je važno voditi računa o djetetovoj prehrani dok ne navrši godinu, jer se probavni sustav još nije razvio, te tijelo ne može vršiti enzime za razgradnju različitih namirnica.
Posljednje studije su otkrile da ako se djetetu koje sisa počnete davati gluten, ono će imati pozitivan učinak, dok se gluten djeci koja se hrane mliječnim pripravcima treba dati kada dijete navrši devet mjeseci.
Stručnjaci tvrde da roditelji ne bi trebali izbjegavati namirnice s alergenim potencijalom kao što su jaja, riba ili gluten, ako u obitelji postoji pozitivna anamneza. Dojenje kroz prvih 6 mjeseci pridonosi prevenciji antopijskih bolesti.
No alergijske reakcije neće se samo javljati u ranijem djetinjstvu, one mogu biti prisutne i u kasnijoj dobi. Opće je poznato da djeca koja imaju alergije na hranu najčešće imaju astmu.
Vrlo je važno da se obratite liječniku po pitanju alergijskih reakcija.
Alergijske reakcije su raznovrsne, te mogu napasti razne organske sustave. Stoga ako zamijetite da je vaše dijete možda alergično na neku namirnicu, odmah poduzmite mjere kako bi spriječili nezgodne posljedice, a vaše dijete nesmetano uživao u svome djetinjstvu bez straha i čestih odlazaka u bolnicu.
Neke od namirnica koje najčešće uzrokuju alergije su mliječni proizvodi, jaja, razni morski plodovi, žitarice, voće i slično. Nerijetko alergije reakcije izazivaju i dodatci za hranu, konzervasni, razna bojila, no to je slučaj samo kod 1% djece. No zbog izostanka testova ne može se ustvrditi veći postotak, iako liječnici smatraju da dodatci uzrokuju veći broj reakcija.
Najčešća alergijska reakcija dojenčadi i djece sa nenavršene dvije godine je kravlje mlijeko. To se opravdava činjenicom da su bjelančevine iz kravljeg mlijeka prve strane bjelančevine s kojima se ljudski organizam susreće. No nisu samo bjelančevine krive za reakcije, u mlijeku se nalaze i razne druge tvari koje izazivaju reakcije, a njihova svojstva se ne umanjuju pasterizacijom. Uz kravlje mlijeko postoji veliki postotak djece alergičnih i na kozje mlijeko. 85% djece koja su alergična na mlijeko kada navrše 3 godine ta alergija nestaje te ona mogu nesmetano konzumirati ovu namirnicu.
Vrlo je velik postotak djece alergične i na jaja, štoviše na bjelanjak jajeta. Bolesnici koji su alergični na jaja, u većini slučajeva pokazuju pozitivnu reakciju i na piletinu, iako ju mogu konzumirati bez ikakvih posljedica.
Također je veliki postotak djece alergične na morske plodove. No postoje slučajevi gdje morska hrana ne izaziva samo reakcije, nego mučninu, grčeve i povraćanje. Dijete može biti alergično na jednu vrstu ribe, no može se dogoditi da je alergično i na više vrsta.
Od voća se javljaju alergijske reakcije na lješnjak, badem, orah, kikiriki, jagode, kivi… Kod mlađe djece prisutna je i alergijska reakcija na razne vrste brašna, kao što je ječmeno, kukuruzno ili pšenično. Od povrća najčešće se javlja reakcija na rajčicu i peršin.