Valja istaknuti da je svega 5% glavobolja u dječjoj dobi uzrokovano problemima sa sinusima! Najčešći uzrok glavobolja u dječjoj dobi su poremetnje vida (astigmatizam, slabovidnost i sl), zatim neke neurološke bolesti (npr. migrena), a tek onda sinusi.
Glavobolja kojoj ne prethodni začepljen nos i otežano disanje na nos gotovo nikada nije sinusogena!
Anatomska građa nosa
Nos je početni dio dišnog sustava. Sastoji se od tzv. vanjskog nosa (onoga što vidimo izvana) i unutarnjeg nosa ili nosnih šupljina koje su skrivene od pogleda. Vanjski nos se naziva nosnom piramidom i građen je dijelom od kosti dijelom od hrskavice.
Upravo je on zaslužan za vanjski izgled lica i svojim isturenim položajem predstavlja važnu estetsku odrednicu svakog pojedinca. Unutarnji nos se sastoji od dvije simetrične šupljine koje su odijeljene nosnom pregradom (septumom).
Ulaz u nosne šupljine predstavljaju nosnice, a izlaz koane iza kojih se u području nosnog dijela ždrijela u djece nalazi treći krajnik. Postranični zidovi nosnih šupljina nisu ravni, već su puni hodnika, prolaza i zapreka od kojih su najveće nosne školjke (po tri sa svake strane). U te hodnike otvaraju se ušća paranazalnih šupljina (sinusa) i tako se odvija normalno „provjetravanje“ i „čišćenje“ sinusa.
Paranazalne šupljine su uistinu šupljine u kostima glave koje su s nosnim šupljinama povezane uskim kanalićima i/ili otvorima. Paranazalni sinusi imaju samo funkciju rasterećenja težine masiva lubanje u odnosu na vratnu kralježnicu, kako bi vratna kralježnica mogla nositi lubanju u ovako ekscentričnom položaju kakav je u čovjeka.
Sinusi su smješteni u gornjoj čeljusti (maksilarni), u rešetnici (mali etmoidni sinusi poput sobica /6-8/ – između nosa i očnih jabučica), u čeonoj kosti (čeoni ili frontalni sinusi) te u klinastoj kosti (veliki sfenoidni sinus koji se nalazi u sredini lubanje i na njemu leži hipofiza).
Valja istaknuti da nisu svi sinusi razvijeni jednako dobro u svim razdobljima života.
Maksilarni i sfenoidni sinus prisutni su pri rođenju, povećavaju se nakon osme godine života, a potpuno su oblikovani u adolescenciji. U djece su vrlo rano razvijeni etmoidni sinusi, dok se frontalni sinusi razvijaju tek nakon desete godine života.
Zato se nije uputno „razbacivati“ dijagnozom kronične upale sinusa u dječjoj dobi, jer neke od njih djeca uopće ni nemaju!
Funkcija sinusa u konačnici u cijelosti ovisi o funkciji nosa: prohodan nos osigurava ventilaciju i drenažu sinusnih šupljina i na taj način se onemogućava nastanak infekcije.
Stoga upali sinusa gotovo uvijek prethodi prehlada koja traje dulje vrijeme i/ili alergija zbog oticanja sluznice nosa i začepljenja izvodnih kanala sinusa.
U takvim slučajevima pacijent osjeća: pritisak, bol u obrazima, čelu ili iza očiju, smanjen osjet mirisa, začepljen nos, slijevanje sekreta niz ždrijela ili vani na nos. Specifičan simptom u djece je dosadan i dugotrajan kašalj.
Predisponirajući čimbenici upale sinusa:
Začepljenost nosa
Alergijski rinitis
Zakrivljena nosna pregrada
Treći krajnik kod djece
Učestale virusne infekcije GDP
Strana tijela nosa
Tumori nosa i sinusa (rijetko u djece)
Prema duljini trajanja razlikuju se akutni i kronični rinosinuitis: kronični traje dulje od 12 tjedana!
Kako liječiti upale sinusa?
Akutne upale se javljaju u sklopu akutnih infekcija gornjih dišnih putova i mogu se liječiti kod kuće.
Iz ranije navedenog jasno da je nužno uspostaviti ventilaciju i drenažu sinusa tj. „odčepiti nos“. Stoga savjetujemo:
- analgetike
– kapi za nos, hipertoničnu otopina u nos
– inhalaciju fiziološkom otopinom ili mukoliticima
– biljnu terapija (Gelomyrtol, Sinupret, Azeol AB)
– topli oblog na čelo ili obraze
– ispiranje sinusa
– Ne uzimati antibiotike!
Vrlo je važno pomoći nosu i sinusima da se "otvore", da sluz može izaći i da se smanji bol.
Kada uzimati antibiotik?
Liječnik preporučuje antibiotik tek ako se stanje ne poboljša nakon 10 dana, ili ako se pojavi visoka temperatura i jaka bol još ranije ili neka od komplikacija (celulitis orbite i sl.)
Što ako se problemi stalno vraćaju?
Kod kroničnih upala sinusa u suštini valja treba liječiti podležeći problem tj. predisponirajući čimbenik upale na primjer alergijski rinitis, povećan treći krajnik, krivu nosnu pregradu i sl.
To znači da je kao trajnije rješenje problema ponekad potrebna i kirurška intervencija. Pomaže svakako redovito ispiranje nosa, boravak na moru (kupanje i ronjenje), primjena mukolitika i protuupalnih lijekova biljnog podrijetla.
