Nešto rjeđe uzrok kašlja su bakterijske infekcije, a potom slijedi vrlo širok raspon bolesti i stanja koja ne moraju biti vezana isključivo uz dišni sustav. Budući da se radi o vrlo čestoj pojavi, bitno je znati prepoznati tipove kašlja, način ophođenja s djetetom koje kašlje i u konačnici procijeniti kada je potrebno zatražiti liječničku pomoć.
Što je kašalj?
Kašalj je mehanizam kojim ljudski organizam pokušava zaštititi sebe od prolaska stranih čestica u donje dišne puteve, a također služi i za izbacivanje bronhalnog sekreta kako bi dišni putevi ostali prohodni. Iz te činjenice proizlazi da ne treba odmah pokušati zaustaviti ga, već dapače dopustiti da dijete kašlje, pogotovo u ranoj fazi bolesti, jer bi u protivnom njegovo prekidanje moglo čak dovesti i do pogoršanja podležeće bolesti.
Kašalj dijelimo na dva načina: po tipu i po trajanju. Po tipu kašalj može biti suhi (neproduktivni) i zreli (produktivni). Po trajanju kod djece kašalj do 4 tjedna smatramo akutnim, a više od 4 tjedana kroničnim. Svaki kronični kašalj koji ne prolazi spontano zahtijeva obradu kako bi se pokušao utvrditi njegov uzrok.
Koji su uzroci kašlja?
Najčešći uzrok su virusne infekcije. To mogu biti respiratorni virusi: rinovirusi, koronavirusi (kao skupina), respiratorni sincicijski virus (RSV), influenza i parainfluenza (uzrokuju sindrom gripe), ali mogu biti i virusi koji ne zahvaćaju isključivo stanice dišnog epitela, primjerice rotavirus (najčešći uzročnik infektivnih proljeva kod djece).
Kada se najčešće javlja kašalj?
Najčešći period u kojem se javljaju su jesensko-zimski dio godine, kada boravak u zatvorenom i zakašljavanje slabo prozračenih prostora i manja količina sunčevog ultraljubičastog zračenja pogoduju širenju infekcije.
Od bakterijskih uzročnika, koji su ipak rjeđi, najčešći su oni koji se i inače nalaze na sluznici nosa i gornjih dišnih putova, a to su Hemophillus influenzae, razne vrste streptokoka, Moraxella catarrhalis i drugi, koji uzrokuju upalu grla, tonzila, ali u težim slučajevima i upale donjih dišnih putova – pluća.
Ovdje treba izdvojiti i uzročnika koji nije tako rijedak, a zove se Bordetella pertussis, protiv kojeg se djeca cijepe prema kalendaru cijepljenja. Cijepljenje daje zaštitu, ali ipak s vremenom slabi, pa je infekcija ovim uzročnikom moguća, obično kasnije, u školskoj dobi. Cjepivo pruža zaštitu od težih oblika bolesti pa danas hripavac kod cijepljenih u principu nije uzrok smrti kod manje djece.
Još jedan često podcijenjeni uzrok bakterijskih infekcija koji uzrokuje kronični kašalj, kako djece, tako i odraslih je Mycobacterium tuberculosis – uzročnik tuberkuloze. Djeca se cijepe protiv njega u rodilištu, ali cjepivo ne sprječava infekciju već prvenstveno teške, smrtonosne oblike bolesti (milijarna tuberkuloza i tuberkulozni meningitis).
U Hrvatskoj se bolest i dalje nalazi u određenim područjima te je uzrok manjeg broja obolijevanja kod djece, ali je njeno liječenje teško i dugotrajno (par mjeseci!) pa ju ne treba podcjenjivati i u slučaju kontakta s poznatom oboljelom osobom (pogotovo ukućana) treba dijete uputiti na obradu, jer se bolest ponekad razvija i nekoliko godina nakon zaraze.
Od nezaraznih uzroka kašlja jedan od sve češćih je astma. Bolest se očituje ponavljanim bronhoopstrukcijama (spazam bronha) i ima faze mirovanja i pogoršanja (stručni naziv - egzacerbacije). Bolest je kronična, uglavnom neizlječiva, ali lječiva. To znači da astmu i njen razvoj teško možemo spriječiti, ali kad se razvije postoje brojni lijekovi kojima možemo bolest držati pod kontrolom – pod uvjetom da se lijekovi koriste redovito i u pravilnoj dozi, a to zahtijeva praćenje, jer su djeca ljudi koji rastu i razvijaju se.
Postoji više tipova astme, ali najčešći je alergijski tip. Drugi tipovi (nealergijski) mogu biti izazvani dišnim infekcijama (obično virusima), fizičkim naporom (astma u naporu) i drugima ili kombinacijom više tipova.
Čest uzrok kašlja kod djece može biti i hipertrofija adenoida, koja se često još naziva i uvećanjem „trećeg krajnika“. Radi se o limfnom tkivu (tkivo sastavljeno od stanica koje čine obrambeni sustav od infekcija) a koje kod djece, obično predškolske dobi, u tijeku ponavljanih infekcija natekne.
Takvi natečeni adenoidi mogu zaostati i nakon preboljenja infekcije pa prvenstveno mogu biti uzrok slabe prohodnosti ili neprohodnosti nosa te se kod djece promijeni obrazac disanja i za posljedicu ima disanje na usta, hrkanje, a u tijeku infekcija dulje i intenzivnije epizode kašlja koje teže prolaze uz lijekove.
Često operacija (koja ima i svoje rizike – pogotovo kod male djece) nije potrebna, nego se prvenstveno čeka da dijete naraste pri čemu anatomske strukture gornjeg dišnog puta postaju šire, a adenoidi se s godinama smanje. Učestalo kašljanje takve djece često izaziva frustraciju roditelja, ali i liječnika, budući da se uglavnom radi o bolesti koja ne šteti sama po sebi, već zahtijeva puno strpljenja i redovito simptomatsko liječenje.
Jedan od u zadnje vrijeme možda „predijagnosticiranih“ bolesti je gastroezofagealni refluks. Radi se zapravo primarno o poremećaju probavnog sustava kod kojeg želučani sadržaj u određenim uvjetima dospijeva kroz jednjak prema gore do dišnih putova, izaziva njihovu trajnu iritaciju i posljedično kronični, obično suhi kašalj ili takozvano „pročišćavanje grla“.
Ovdje je potreban oprez, jer se često tu bolest optužuje kao glavni uzrok kašlju, ali je zapravo loše kontrolirana astma ili nepridržavanje zdrave prehrane češći „krivac“ za takve tegobe. Čest je kod pretile djece i djece koja konzumiraju brzu hranu te slatke i gazirane sokove.
Na kraju valja spomenuti još jedan bitan čimbenik – pušenje. Djeca koja žive u istom kućanstvu s pušačima kašlju višestruko češće, a lijekovi su značajno manje djelotvorni. Imaju veći rizik od kompliciranijih infekcija i kasnije kroničnih bolesti pluća, čak i kad nisu izložena direktnom duhanskom dimu, jer se čestice iz cigaretnog dima talože i u odjeći i okolini pušača. Zbog toga radi zdravlja djeteta, ali i samih pušača uvijek vrijedi – ključan je prestanak pušenja!
Kako smanjiti intenzitet kašalj?
Budući da se najčešće radi o virusnim infekcijama nosne sluznice i ždrijela, koje prolaze spontano, nema potrebe za liječenje lijekovima. Treba koristiti velike količine fiziološke otopine i njome ispirati nos ili ga kod manje djece dodatno čistiti nosnim aspiratorom. Što dijete ranije nauči ispuhivati nos, roditeljima će bili lakše.
Obilan sekret koji se stvara u gornjem dišnom putu ponekad treba dodatno liječiti dekongestivima (kapima i sprejevima koji smanjuju otečenost sluznice). Većina virusnih bolesti prolazi kroz 2 tjedna, ali ponekad kašalj može trajati i do 4 tjedna.
Koje lijekove koristiti za kašalj?
Za ublažavanje kašlja postoje i bezreceptni lijekovi koji su u slobodnoj prodaji u ljekarnama. Najviše smisla ima davati lijekove na biljnoj bazi (bršljan, korijen bijelog sljeza, timijan, islandski lišaj i drugi) kojima je cilj ublažiti kašalj.
Kod djece prema istraživanjima ne bi trebalo koristiti lijekove iz skupine centralnih antitusika - lijekova koji prekidaju kašalj djelujući na živčani sustav prekidanjem refleksnog luka jer mogu dovesti do pogoršanja bolesti. Također lijekovi koji potiču iskašljavanje, kod inače zdrave djece nisu potrebni, jer provocirati kašalj kod djeteta (pogotovo malog) nema smisla ako ima spontani nagon na kašalj.
Antibiotike za virusne infekcije nema smisla davati, jer oni na njih ne djeluju, a mogu biti i štetni. Iznimka su virusnim infekcijama koje se kompliciraju dodatnom bakterijskom infekcijom.
Bakterijske infekcije, ako daju izražene simptome ili su praćene povišenim vrijednostima upalnih parametara obično zahtijevaju liječenje antibioticima. Procjenu o potrebi i tipu antibiotika mora donijeti liječnik.
Za liječenje astme na prvom su mjestu inhalacijski kortikosteroidi, koji ne predstavljaju rizik za dijete. Za razliku od toga, svako pogoršanje astme može uzrokovati postupno ali i nepovratno oštećenje dišne funkcije, a doze kortikosteroida koje se tada nužno primjenjuju radi „gašenja vatre“ otprilike odgovaraju 2-3 mjesečnoj dozi redovitog uzimanja trajne profilakse (zaštitne terapije).
Također, treba znati da u slučaju pogoršanja bolesti, kod takve djece već kod kuće treba dati salbutamol (Ventolin) u adekvatnoj dozi propisanoj od strane liječnika.
Ostali, specifični uzroci kašlja zahtijevaju najprije konzultaciju s liječnikom i eventualnu obradu prije uvođenja lijekova.
Kada posjetiti liječnika?
Liječnička pomoć se često traži već nakon kratkog razdoblja kašlja, a čak i kod blažih virusnih infekcija zabrinutost roditelja često biva veća nego što je bolest zaista teška.
Kašalj kod blagih infekcija gdje je jasno da sekret u nosu i otečena sluznica izazivaju nadražaj u principu ne zahtijeva uopće pregled liječnika, već ranije spomenute simptomatske mjere, čišćenje nosa, dobar unos tekućine i povišen položaj tijela tijekom spavanja. Takva su djeca obično dobro raspoložena, bez vidljivih znakova bolesti, unatoč učestalom nakašljavanju.
Ako dijete nije teže bolesno treba izbjegavati posjete Hitnim ambulantama i čekaonicama s mnogo bolesne djece jer se u protivnom djeca mogu dodatno ozbiljnije razboljeti.
Naprotiv, ako intenzitet kašlja remeti djetetu unos hrane (pogotovo kod male djece i dojenčadi) ili ako dijete budi iz sna što traje dulje od prvih nekoliko dana bolesti, treba se javiti nadležnom liječniku radi procjene djetetovog stanja.
Također, ako uz kašalj postoji i povišena tjelesna temperatura koju je potrebno spuštati antipireticima (paracetamol i ibuprofen), a koja traje više dana uzastopno, treba se javiti liječniku radi eventualne laboratorijske obrade.
Kašalj koji traje dulje od 4 tjedna smatra se kroničnim kod djece i zahtjeva dodatnu obradu, ako uzrok nije utvrđen.
Kada se hitno javiti liječniku?
Glavni znakovi koji upućuju na ozbiljnu bolest i stanja popraćena kašljem, kada je potrebno hitno se javiti liječniku su sljedeća:
- Kašalj novorođenčeta
- Kašalj s iskašljavanjem krvi
- Kašalj uz loše opće stanje djeteta (primjerice izrazita klonulost)
- Kašalj uz znakove otežanog disanja (plitko ubrzano disanje koje nije povezano s visokom temperaturom, naglašeno disanje trbuhom i međurebrenim mišićima)
- Kašalj popraćen centralnom cijanozom (modrom bojom sluznica usta i usana)
- Kašalj uz sumnju na udisanje stranog tijela
Može li se kašalj spriječiti?
Kašalj se ne treba sprječavati. Naprotiv, zdrav način života, izbjegavanje rizičnih čimbenika (pušenje, zdrava prehrana) te redovita kontrola kroničnih bolesti su temelj zdravlja svakog čovjeka.
Same infekcije se mogu spriječiti prvenstveno izbjegavanjem kontakta s bolesnim osobama. Kod djece je to često teško zbog pohađanja kolektiv koji su glavni izvor zaraze. Teže bolesnu ili često bolesnu djecu bilo bi poželjno poštedjeti kolektiva u razdoblju dok su osjetljivija (obično do 3. godine života).
Ako u obitelji ima novorođenčadi ili male dojenčadi (do 3. mjeseca života), uz stariju djecu, poželjno je pripaziti da starije dijete ne dolazi u direktan kontakt s njim u najosjetljivijem razdoblju.
Dobra higijena ruku, redovito prozračivanje i boravak izvan zatvorenih prostora je dobar kako za zdrave, tako i za blaže bolesno dijete.
Zaključak u osnovnim točkama
Kašalj je jedan od najčešćih javnozdravstvenih problema. Obično su u pitanju blage infekcije koje spontano prolaze i bez lijekova.
Ako postoji podležeća bolest, treba prvenstveno liječiti osnovni uzrok, a ne sam kašalj.
Ako se radi o kroničnoj bolesti, redovito uzimanje propisanih lijekova i dolasci na preporučene kontrolne preglede specijalista pomažu u adekvatnom liječenju i sprječavanju komplikacija.
Bitno je znati prepoznati znakove pogoršanja i ozbiljnih stanja koji zahtijevaju rano zbrinjavanje bolesnog djeteta.
Zdrav način života i izbjegavanje rizičnih čimbenika su osnova prevencije kako kašlja tako i drugih bolesti.
