Endometrioza je kronična upalna bolest žena reproduktivne dobi. Karakterizira ju prisutnost tkiva sluznice maternice (endometrija) izvan šupljine maternice, najčešće na jajnicima i u maloj zdjelici, a može biti lokalizirana u bilo kojem drugom tkivu i organu.
Točan uzork endometrioze još uvijek nije poznat, a najčešće se spominje da nastaje kao posljedica retrogradne menstruacije: za vrijeme menstruacije sluznica maternice (endometrij) se izbacuje, osim anterogradno - u rodnicu, i retrogradno - kroz jajovode u trbušnu šupljinu. Simptomi endometrioze nisu specifični, a neke žene nemaju simptome. Dominantan simptom endometrioze je bol, i to bolna menstruacija (dismenoreja), bol kod spolnog odnosa (dispareunija), bol prilikom defekacije te kronična bol u maloj zdjelici.
Drugi najčešći simptom endometrioze je neplodnost. Dok se učestalost endometrioze u općoj populaciji žena reproduktivne dobi procjenjuje na oko 10%, kod neplodnih žena učestalost endometrioze je do 50%. Zlatni standard za dijagnozu endometrioze je laparoskopija. Laparoskopija je operativni zahvat koji se izvodi u općoj anesteziji tako da se kroz otvor veličine 5-10 mm, najčešće u području pupka, kamerom uđe u trbušnu šupljinu.
S obzirom da je laparoskopija invazivna dijagnostička metoda, ne preporuča se rutinski kod svih žena te se stoga endometrioza često ne može utvrditi. Ukoliko se endometrioza nalazi na jajniku, tada se dijagnoza postavlja ultrazvučnim pregledom (cista gustog sadržaja), često u kombinaciji s tumorskim biljegom CA 125 koji je kod endometrioze obično povišen. Ovisno o proširenosti bolesti, endometrioza se dijeli na minimalnu (blagu), umjerenu i tešku endometriozu.
Uzroci neplodnosti kod endometrioze su raznoliki
Endometrioza zbog kronične upale i priraslica može poremetiti anatomiju reproduktivnih organa, dovodi do hormonske abnormalnosti te imunoloških poremećaja. Endometrioza na jajniku uništava zdravo tkivo jajnika te smanjuje ovarijsku rezervu (zalihu jajnih stanica). Naime, kod žena nema stvaranja novih jajnih stanica tijekom života, sve postojeće stvorene su prije rođenja i one se iz mjeseca u mjesec samo troše (smanjuje se broj preostalih jajnih stanica).
Također, s godinama se, osim broja (kvantitete) jajnih stanica, smanjuje i kvaliteta jer su preostale jajne stanice sve starije i starije. Kod žena s endometriozom, kvaliteta jajnih stanica je dodatno smanjena, vjerojatno zbog toksičnog učinka upalno promijenjene tekućine u maloj zdjelici. Osim smanjenja zalihe i kvalitete jajnih stanica, endometrioza oštećuje jajovode, toksično djeluje na spermije te smanjuje receptivnost endometrija (mogućnost implantacije zametka). Endometrioza značajno smanjuje fekunditet (reproduktivni potencijal žene, odnosno kapacitet parova do ostvare trudnoću i dobiju dijete). Fekunditet je najviši u dobi između 20. i 30. godine života žene kada iznosi oko 20% po ciklusu pokušavaja, dok je kod žena s endometriozom smanjen na 2-10%.
Liječenje neplodnosti kod žena s endometriozom je kompleksno i ovisi o više faktora: proširenost endometrioze, preostaloj ovarijskoj rezervi, dobi žene, trajanju neplodnosti i nalazu spermiograma. Oko polovice žena s blagom (minimalnom endometriozom) će spontano zanijeti, kod umjerene endometrioze ukupna šansa za spontanu trudnoću iznosi oko 25%, dok je kod teške endometrioze šansa da žena spontano zanese minimalna.
Kod žena iznad 35 godina, s umjerenom ili teškom endometriozom, u pravilu će se predložiti izvantjelesna oplodnja kao metoda liječenja neplodnosti. Uspjeh postupaka medicinski potpomognute oplodnje kod žena s endometriozom usporediv je s uspjehom liječenja drugih uzroka neplodnosti. Mlađe žene s očuvanom ovarijskom rezervom će se uglavnom uputiti na operativno liječenje kako bi se uklonila žarišta endometrioze i povećala šansa za spontanu trudnoću. Ukoliko ne zanesu unutar 6 mjeseci nakon operacije, vjerojatno će se predložiti neka od metoda medicinski potpomognute oplodnje.
Endometrioza je progresivna bolest pa je nužno redovito praćenje. Kod mlađih žena s uznapredovalom endometriozom koje trenutno nemaju partnera, u slučaju smanjenja ovarijske rezerve, u obzir dolazi smrzavanje jajnih stanica za očuvanje plodnosti. S obzirom da je endometrioza hormonski ovisna bolest, kod žena koje trenutno ne planiraju trudnoću, preporuča se hormonska terapija (najčešće kontracepcijske pilule) kako bi se smanjila mogućnost napredovanja bolesti i očuvala plodnost.
