Koji su simptomi rotavirusa, kako se prenosi i kako se liječi?
Što je Rotavirus?
Rota virus najčešći je uzročnik akutnog infektivnog proljeva u djece predškolske dobi. Uz to je odgovoran za većinu teških oblika akutnog proljeva, praćenih značajnom dehidracijom i potrebom za bolničkim liječenjem.
Infekcije se najčešće pojavljuju u kolektivima (jaslicama i vrtićima), ali i na bolničkim odjelima, jer je zaraznost velika. Prema nekim procjenama, do pete godine života od rotavirusne infekcije oboli čak 95 posto djece barem jedanput. U Europskoj uniji to znači godišnje 3,6 milijuna oboljelih, od čega više od 80.000 pacijenata zahtijeva i bolničku skrb.
Kako se prenosi i koliko je zarazan?
Virus se vrlo lagano prenosi i vrlo je zarazan. Naime, za razvoj infekcije potrebna je vrlo mala količina virusa, a način prijenosa je različiti: preko prljavih ruku (nakon doticaja sa stolicom ili zaraženim predmetima) i usta, ali i kapljično (zrakom). Na neopranim rukama virus može preživjeti nekoliko sati, a na kontaminiranim predmetima i u hrani čak i duže.
Kada virus uđe u organizam, razmnožava se u tankom crijevu, uzrokuje tegobe i izlučuje se stolicom. Stoga je iznimno važno paziti na higijenu ruku i odjeće, ali i svih površina i igračaka koje okružuju dijete kako bi se spriječilo širenje infekcije. Ipak, zbog visoke zaraznosti i mogućnosti kapljičnog prijenosa čak ni visoka higijenska razina ne može sasvim iskorijeniti virus pa se infekcija javlja i u zemljama s visokim standardom, no ipak manje nego u nerazvijenim. Nakon bolesti imunost je kratkotrajna i nekompletna. Dijete se stoga može ponovno razboljeti, no bolest je tada obično blaža. Najčešće epidemije izbivaju u zimskim mjesecima.
Koji su simptomi Rotavirusa?
Glavni simptomi bolesti su:
- povišena temperatura
- mučnina
- bolovi u trbuhu
- povraćanje
- proljev
Simptomi ovisno o intenzitetu mogu dovesti do dehidracije. To je ozbiljna komplikacija pogotovo u ranoj dobi. Naravno sva djeca ne moraju imati sve simptome, a isto tako se razlikuje i težina simptoma.
Neki mogu proći i s blažom kliničkom slikom, primjerice dojena djeca koju štite majčina protutijela. Trajanje bolesti je varijabilno od nekoliko dana pa do 2 tjedna, a inkubacija od 12 sati do 4 dana. Rota infekcija može biti vrlo opasna i dovesti čak do životne ugroženosti djeteta. Naime, što je dijete mlađe lakše dehidrira, a učestalo povraćanje i proljev mogu dovesti do narušavanja elektrolitske ravnoteže te zajedno s dehidracijom i do šoka.
Kako se liječi?
Bolest prolazi spontano, odnosno nema ciljanog liječenja uzročnika. Najvažnija mjera tijekom bolesti je održati dobro stanje djeteta i spriječiti značajnu dehidraciju. Posebno oprezni moramo biti kod dojenčadi i male djece budući da su puno labilnije elektrolitske i hidracijske ravnoteže.
Danas se zna kako su korisni i probiotici, pogotovo Lactobacillus rhamnosus - LGG, Sacharomyces boulardii i Lactobacillus reuteri, koji uz nadoknadu tekućine mogu donekle skratiti trajanje proljeva. Danas postoje i tvari (primjerice racecadotril) koje štede tekućinu organizmu te se isto mogu dati kao pomoć, po preporuci liječnika.
Kako prepoznati dehidraciju i kako ju spriječiti?
Glavni simptomi dehidracije su slabije vlažne sluznice, primjerice sluznica usne šupljine i obložen jezik, a kod dojenčadi utonula velika fontanela. Kod loše hidracije djeca manje mokre budući da organizam štedi tekućinu. Također jedan od značajnih znakova je i klonulost djeteta.
Ako je dijete blaže dehidrirano tekućina se uvijek nastoji nadoknaditi na usta, uporno i ponavljano. Za rehidraciju su najbolje oralne rehidracijske otopine koje osim tekućine sadrže i glukozu i elektrolite i tako se osim vode nadoknađuje i manjak elektrolita i šećera. Uz to treba nuditi i druge tekućine vodu, čaj, juhu i slično jer to isto hidrira i okrepljuje organizam.
Ako je dijete značajno dehidrirano ili povraća, tj. ne može se dobro nadoknaditi tekućina na usta, potrebna je rehidracija infuzijom u venu. No, čim se stvore uvjeti hidracija se nastavlja na usta.
Kakva se prehrana preporučuje oboljelima od Rotavirusa?
Nekada su se preporučale stroge dijete, što je napušteno jer se pokazalo neopravdano. Dapače, dodatno se iscrpljivao organizam, a nije se zaustavljao proljev.
Prema današnjim važećim preporukama, prehranu ne treba bitno mijenjati, a izbjegavati je bolje samo hranu bogatu koncentriranim šećerima npr. voće poput kruške, šljive, marelice, sokove, dakle ono što očekujemo da bi osmotskim navlačenjem vode u crijevo pogoršavalo proljev. Djeca na prsima potiču se da što više doje jer to daje i imunološke faktore i doprinosi dobroj hidraciji i unosu energije.
Može li se spriječiti širenje zaraze?
Kao i kod svakog akutnog infektivnog proljeva u prevenciji su važne higijenske mjere, pranje ruku te dezinfekcija površine i igračaka. Međutim, najučinkovitija mjera prevencije je cijepljenje djece koje je dostupno već duži niz godina.
Radi se o cjepivu koje se daje oralnim putem, u dvije doze u prvim mjesecima života, tj. mora se provesti zaključno do 6mj.
Cjepivo nije za sada u redovnom kalendaru, ali preporučuje se svakako cijepiti najugroženije, primjerice djecu koja imaju srčane greške, kroničnu bolest bubrega, jetre te nedonoščad jer se smatraju rizičnijima za teže infekcije.
