Kada dijete ima povećan broj stolica, rijetke konzistencije kažemo da ima proljev. Proljev može biti akutan kada je trajanja do 14 dana ili kroničan ako je trajanje dulje.
Akutni proljev kod djece
U djece najčešće susrećemo akutne infektivne proljeve. Mogu se javiti u svakoj životnoj dobi, a osobito su česti u male djece, ispod 3 godine.
Najčešći uzročnici su:
Virusi - Rota, Adenovirusi, Enterovirusi, Noro virus
Bakterije - Salmonela, Campylobacter, E.coli
Ili njihovi toksini - Stafilokokni toksin
Kako se prenose virusi koji uzrokuju proljev?
Prijenos ovih virusa ide lako, najčešće preko:
Nečistih ruku
Diranjem kontaminiranih površina i predmeta
Onečišćene hrane ili vode
A za neke viruse i kapljičnim putem.
U organizmu se virus razmnožava, veže za sluznicu probavnog trakta i uzrokuje poremećaj motiliteta (gibanja) probavnog trakta te povećane gubitke tekućine i elektrolita. Imunitet nakon preboljenja nije trajan, pa se infekcije mogu i ponovo dobiti.
Proljev može ići samostalno ili uz njega mogu ići i drugi probavni simptomi (povraćanje, bolovi u trbuhu tipa grčeva, mučnina, manjak apetita) i/ili povišena temperatura. Proljev može biti voden, sluzav, pa čak i s primjesama krvi. Svi simptomi ne moraju biti uvijek izraženi. Nekada prevladavaju oni sa strane gornjeg probavnog trakta (pr. bolovi u gornjem abdomenu, povraćanje) i tada se laički koristi naziv „želučana viroza“, a u drugih sa strane crijeva (grčevi, proljev) pa se koristi termin „crijevna viroza“.
Isto tako intenzitet tegoba može biti različite jačine. Ako se radi o dojenoj djeci nerijetko su simptomi blaže izraženi jer majčino mlijeko sadrži i protektivne komponente. Također ponovna infekcija istim uzročnikom obično ima blaži karakter. Ove infekcije najčešće se spontano povlače tijekom nekoliko dana, no mogu se razvući i na tjedan, a u najgorim slučajevima i do 14 dana.
Komplikacija koje se najviše bojimo i koja najviše ugrožava dijete je dehidracija koja nastaje uslijed gubitaka vode i elektrolita. To pogoduje iscrpljivanju organizma i može ugroziti dijete ako se pravovremeno ne reagira.
Koji su znakovi dehidracije?
Često se roditelji pitaju kako će prepoznati znake dehidracije, pogotovo kod dojenčadi i male djece.
Glavni su znaci dehidriranosti.
Slabo vlažne sluznice - najbolje je gledati usnu šupljin
Slabo mokrenje - suhe pelene
Uvučena fontanela
Klonulost glavni su znaci dehidriranosti.
Kako postupiti kod pojave akutnog proljeva?
Najvažnija mjera kod akutnog proljeva je spriječiti dehidraciju. To se postiže upornim nadoknađivanjem tekućine. Kod djece koja povraćaju i imaju mučninu to može biti pravi izazov. Preporučuje se uporno i ponavljano davanje malih količina tekućine kako se ne bi provocirao želudac na povraćanje.
Pored vode, čaja, juha, preporučuje se nuditi oralne rehidracijske otopine (ORS) kojih je sada niz dostupnih u ljekarnama. Takve otopine imaju prednost pred drugim napitcima, jer sadrže uz tekućinu i optimalnu koncentraciju elektrolita i glukoze, čija je ravnoteža u crijevnim infektima obično narušena.
Pijenje ORSa najbolje prevenira i rješava dehidraciju i oporavlja iscrpljenost. Dojena djeca trebaju se često stavljati na prsa.
Kada se javiti liječniku?
Ako je dehidracija značajna, tj. dijete je klonulo ili ne može uzimati tekućinu na usta zbog povraćanja, ili su stolice jako brojne te se tekućina ne može nadoknaditi samo unosom na usta, ili su bolovi iznimno jaki pa nije sigurno radi li se o nečem drugom treba se javiti liječniku.
U takvim slučajevima liječnik će procijeniti koji su daljnji postupci, tj. isključiti eventualne druge uzroke te parenteralnim putem (na venu) infuzijom nadoknaditi tekućinu. Kako bi proljevi što prije završili poželjno je davanje probiotika, jer se pokazalo da skraćuju i smanjuju intenzitet proljeva, a najboljima su se pokazale čiste kulture Lactobacillus rhamnosus (LGG), Saccharomyces boulardi i Lactobacillus reuteri u velikom broju.
Također kod vodenih proljeva primjena racecadotrila (Hydraseca) može smanjiti gubitke tekućine putem crijeva te je isti korisno dati u takvim slučajevima. Nekada su se kod crijevnih viroza primjenjivale vrlo agresivne dijete, međutim pokazalo se da to nije dobro jer dodatno iscrpljuje organizam, a ne rješava tegobe. Preporučuje se cijelo vrijeme uzimati hranu, jer se i samo crijevo „hrani“ sastojcima iz hrane. Izbjegavati valja samo osmotski aktivne tvari poput slatkih napitaka, slatkiša, također jače masne hrane te jakih začina.
Ponekad iza crijevnih infekcija zaostane još neko vrijeme mučnina ili sporadično povraćanje, pa govorimo o postviralnoj gastroparezi (narušeno pravilno gibanje probavnog trakta) i u tom slučaju primjenjujemo dalje dijetetske mjere prehrane s manje masnoća i koncentriranih šećera do prolaska tegoba.
Mogu li se crijevne infekcije spriječiti?
Dobre higijenske mjere mogu sniziti rizik prijenosa infekcija. Prije svega to se odnosi na pranje ruku pri spremanju i davanju obroka djeci, također pravilno skladištenje hrane, tj. izbjegavanje predugog stajanja namirnica. Ipak, budući da se ove infekcije lako šire putem kontaminiranih površina i predmeta, neke i kapljično, kada infekcija krene u kolektivima, nije lako zaustaviti širenje.
Što je to kronični proljev?
Ako proljev traje u kontinuitetu preko 2 tjedna tada se više ne radi o akutnom već kroničnom proljevu. Nekada je to posljedica značajnog oštećenja sluznice crijeva nakon infektivnog proljeva. Tada je pametno prolazno isključiti iz prehrane mlijeko (laktozu) jer se mliječni šećer u oštećenoj sluznici ne može probaviti te tako navlači dalje vodu i podržava proljev.
Međutim produženo trajanje proljeva može biti i simptom nekih kroničnih bolesti koje možda postoje u podlozi pa je crijevna infekcija trigerirala da se prikažu. Stoga svaki proljev koji duže traje, a pogotovo uz koji idu i neki drugi simptomi (mršavljenje, iritacije perianalne regije, nadutost i slično) zahtijeva dijagnostičku obradu gastroenterologa na moguće malapsorpcije (celijakiju, alergijsku enteropatiju, parazitoze i slično).
Bezazleni proljev u male djece – što to znači?
Ponekad ponavljane proljevaste stolice viđamo u male djece, najčešće u dobi između 1 i 5 godina, a da se ne radi niti o akutnom infektivnom proljevu, niti o kroničnom proljevu uzrokovanom nekom patologijom.
Naprosto neka djeca te dobi zbog vrste prehrane koja je često bogata osmotskih aktivnim tvarima (šećerima) imaju mekše stolice, u kojima se mogu vidjeti i slabije probavljeni sastojci te dosta plinova, no pritom ne gube na težini, imaju uredne nalaze i to ne utječe na njihovo zdravlje. To zovemo „toddler`s diarrhea“, a glavna mjera kako bi se isto popravilo je redukcija koncentriranih šećera u prehrani namirnica koje sadrže puno fruktoze, sorbitola i laktoze i slatkih napitaka.
