Pretilost je kronična metabolička bolest pandemijskih razmjera koja se razvija kao posljedica neravnoteže između unosa i potrošnje energije, a kao posljedica toga pojačano se nakuplja masno tkivo.
Što je pretilost?
Pretilost je kronična metabolička bolest pandemijskih razmjera koja se razvija kao posljedica neravnoteže između unosa i potrošnje energije, a kao posljedica toga pojačano se nakuplja masno tkivo.
U Hrvatskoj je problem pretilosti veći kod dječaka (17,8 %) nego kod djevojčica (11,9 %), a postoje i regionalne razlike pa je tako u Jadranskoj regiji veća učestalost pretile djece u odnosu na kontinentalne regije.
Podjela i uzroci pretilosti
Prema uzroku pretilost se dijeli na primarnu i sekundarnu pretilost.
Primarna pretilost
Primarnu (konstitucionalnu) pretilost ima 97% djece, a posljedica je djelovanja genetskih, okolišnih i socijalnih čimbenika, a ne neke druge bolesti. Niz je faktora koji utječu na pojavu pretilosti.
Navike kao što su povećani unos slatkiša i visokokalorične hrane bogate mastima te smanjena tjelesna aktivnost dovode do povećanog stvaranja energije s posljedičnim nakupljanjem masnog tkiva odnosno debljanjem.
Genetska predispozicija je jedan od čimbenika koji utječu na djetetovu tjelesnu masu, ali isto tako i njegova okolina i navike. Ako su roditelji pretili, velika je mogućnost da će i dijete biti jer će unositi iste količine kalorija.
Sekundarna pretilost
Sekundarna pretilost nastaje u sklopu neke druge bolesti i jedan je od simptoma. Najčešće se radi o nasljednim sindromima te stečenim bolestima središnjeg živčanog sustava ili žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.
Dijagnoza pretilosti
Mjerenjem tjelesne mase (TM) u djece do druge godine života i indeksa tjelesne mase (ITM) u djece starije od dvije godine te uspoređivanjem s referentnim vrijednostima (centilne krivulje) postavlja se dijagnoza. ITM se računa iz omjera tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima.
Djeca s vrijednošću ITM u rasponu od 85-95.centile su u riziku razvoja pretilosti, a djeca s vrijednošću ITM iznad 95.centile smatraju se pretila. Morbidna pretilost definira se u dječjoj i adolescentnoj dobi s vrijednošću ITM iznad 40 mg/kg2, odnosno iznad 35 kg/m2 uz najmanje jednu pridruženu bolest.
Posljedice pretilosti kod djece
Komplikacije uzrokovane pretilošću počinju već u dječjoj dobi i ugrožavaju djetetovo zdravlje, te znatno smanjuju kvalitetu i duljinu života u odrasloj dobi.
Pretilost uzrokuje niz promjena u organizmu. Pretila djeca su podložna ranom razvoju poremećenog metabolizma glukoze i masnoća te razvoju šećerne bolesti, metaboličkog sindroma, ateroskleroze, bolesti jetre, žučnih kamenaca, hipertenzije i bolesti bubrega.
Učestale su promjene lokomotornog sustava kao što su spuštena stopala, a češće su i ozljede tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Debljina je povezana i s poremećajima disanja, a učestalije su apneje. U pretile djece češće se razvija preuranjeni pubertet, a u djevojčica policistični jajnici.
Debljina utječe i na psihosocijalno funkcioniranje. Pokazalo se da su socijalne vještine pretile djece u usporedbi s djecom normalne tjelesne težine značajno smanjene, a pretila djeca češće su izložena izrugivanju.
Liječenje pretilosti kod djece
U liječenje pretile djece uključen je cijeli tim stručnjaka kako bi se uz regulaciju tjelesne mase osigurao nastavak pravilnog rasta i razvoja djeteta.
Liječenje obuhvaća reguliranu prehranu, pojačanu tjelovježbu te psihološku podršku.
Terapija lijekovima i kirurško liječenje provode se vrlo rijetko i to samo u djece koja su već razvila komorbiditet, odnosno morbidnu pretilost.
Prevencija pretilosti kroz poticanje usvajanja zdravih navika danas je obaveza svakog društva. Edukacija o raznovrsnoj prehrani, redovitim obrocima i redovitoj tjelovježbi kako djece tako i roditelja doprinosi smanjenom razvoju pretilosti u djece.
