Djeca padaju u nesvijest, onesvijeste se, obično nakon nekog jasno vidljivog razloga, poput vađenja krvi, dugotrajnog stajanja, naglog ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja).
Medicinski izraz za kratkotrajno i iznenadno padanje u nesvijest je sinkopa. Obično je bezazlena i djeca se brzo oporave. Najčešće se događa djevojčicama u pubertetu.
Što je sinkopa?
Svaki iznenadni, nagli poremećaj ponašanja djeteta, sa ili bez gubitka svijesti, neovisno o uzroku, uvijek je za roditelje, skrbnike i okolinu dramatičan i zastrašujući. Kratkotrajni gubitak svijesti iz kojeg se djeca brzo oporave zovemo sinkopa. Gubitak svijesti traje obično oko 20-ak sekundi do najviše nekoliko minuta.
Učestalost sinkope ovisi o dobi i spolu. Najčešće se javlja kod djevojčica, u doba pojačanog rasta (oko 14. godine). Procjenjuje se da svaka deseta djevojčica doživi sinkopu. Polovina djece sa sinkopom, ima ponavljanje sinkope u dva ili više navrata.
Uzroci i vrste sinkopa
Sinkopa nastaje kada se kratkotrajno poremeti protok krvi u mozgu, to je najčešće kada se dijete udari, uplaši ili naglo ustane. Vrlo rijetko se to dogodi zbog nekog ozbiljnog razloga kao što je poremećaj rada srca. Uobičajeno se prema uzroku nastanka, sinkope svrstavaju u određene grupe.
Vazovagalne sinkope, najčešće su!
Nastaju zbog kratkotrajne neusklađenosti rada krvnih žila i vegetativnog sustava koji utječe na rad krvnih žila. Obično se javljaju kod djevojčica, nakon desete godine. Nastaju kod dugotrajnog stajanja, naglog ustajanja, vrućine, umora, gladi, bola, straha, emocionalnih stresova ili infektivnih bolest.
Ponekad su praćene grčevima ruku i nogu. Obično joj prethode bljedilo, znojenje, osjećaj mučnine, omaglice, „crno pred očima“.
Kardiovaskularne sinkope – nasreću, vrlo rijetke su u djece!
To su jedine sinkope koje mogu biti opasne. Nastaju kod prirođeni srčanih mana i poremećaja srčanog ritma. Važno je dijagnostičkim pretragama otkriti da se radi o ovoj vrsti sinkope kako bi se pristupilo liječenju i spriječilo ponavljanje sinkope ili iznenadna smrt. Na ovu vrstu sinkopa treba posumnjati kada se gubitak svijesti dogodi u naporu.
Hiperventilacijske – nastaju zbog ubrzanog i dubokog disanja.
Kod djece je ova vrsta sinkope rijetka. Djeca koja brzo i duboko dišu, obično imaju vrtoglavica, a gubitak svijesti je rijedak.
Situacijske sinkope
Javljaju se kod kašlja, defekacije, mokrenja, ronjenja, pijenja hladne tekućine i sličnog.
Psihogene sinkope
Događaju se u afektivno opterećenim situacijama. Dijete drži oči zatvorene, ne reagira na pozive, nema grčeva ekstremiteta, a lice je normalne boje. Testirati se mogu laganim dodirom trepavica što izaziva refleksno žmirkanje budnog djeteta.
Konvulzivne sinkope
Nastaju zbog ishemije mozga, praćene su trzajima ekstremiteta, a mogu biti praćene i inkontinencijom. Nema pjene na ustima ili ugriza jezika. Traju nekoliko sekundi. EEG je neposredno nakon napada spor i bez epileptičke aktivnosti.
Sinkope u dječjoj dobi mogu nastati zbog gladi, gušenja (stranim tijelom), uzimanja nekih lijekova i brojnih drugih vanjskih podražaja.
Dijagnosticiranje, sprječavanje i liječenje sinkope
Iako se radi o kratkotrajnom gubitku svijesti i brzom oporavku djeteta, potrebno je kod prve sinkope, javiti se nadležnom pedijatru.
Liječnik će:
• detaljno ispitati sve okolnosti koje su prethodile gubitku svijesti djeteta
• pregledati dijete,
• po potrebi učiniti neke dodatne pretrage.
Prema podacima koje liječnik dobije od roditelja, skrbnika ili osoba prisutnih u momentu kada se dijete osvijestilo, liječnik će procijeniti radi li se o
1. sinkopi ili nekom
2. drugom stanju djeteta (epilepsija, hipoglikemija, otrovanje s ugljičnim monoksidom (CO), vrtoglavica ili migrena).
Simptomi koji upućuju na epilepsiju su: osim gubitka svijesti i grčevi ruku i nogu, ubrzan puls, pjena na ustima, inkontinencija, ugriz jezika.
Kod hipoglikemije - niske razine šećera u krvi, postoji osjećaj gladi, drhtanje ruku, smetenost, znojenje, ubrzan puls.
Ako liječnik posumnja da je nesvjestica uzrokovana srčanim problemima zatražit će dodatnu obradu srca (EKG, UZV srca, holter, krvne pretrage, tilt table testa, EEG, doppler krvnih žila mozga, a po potrebi i slikovne pretrage mozga MR/CT mozga).
Unatoč svim kliničkim pretragama, u oko trećine djece ne može se ustanoviti uzrok sinkope.
Sprječavanje sinkope
Ovisno o kojoj se vrsti sinkope radi, potrebno je poduzeti preventivne mjere kako bi se izbjegao gubitak svijesti; izbjegavati čimbenike koji dovode do sinkope (npr. dugotrajno stajanje pri velikim vrućinama, preskakanje obroka, kod vađenja krvi zatražiti da se vađenje izvodi u ležećem položaju i slično).
Važno je unositi i dovoljno tekućine. Djecu treba podučiti da izbjegavaju naglo mijenjanje položaja tijela (ne „skakati“ iz kreveta, nego prvo iz ležećeg položaja sjesti na rub kreveta pa nakon 30-ak sekundi ustati). Tijekom svake bolesti koja uzrokuje gubitak tekućine (proljevi, povraćanja, visoka temperatura) važno je unositi dovoljno tekućine.
Liječenje sinkope
Ne postoji specifični lijek protiv sinkope. Potrebno je izbjegavanje uzročnih čimbenika, psihoterapija, vježbe opuštanja, sport, fizikalna terapija (primjerice Bowen/Emmett).
Ako se dokaže da je nesvjestica nastala zbog neke bolesti (epilepsija, srčana bolest ili slično) liječi se osnovna bolest.
