Neka djeca ne želi navečer ići spavati i san nadoknađuju spavanjem drugi dan do podne. To je iscrpljujuće za roditelje, a djetetu ometa optimalan neurokognitivni razvoj. Spavanje noću je neophodno za zdrav razvoj djeteta.
Što je dnevni, cirkadijalni (dvadesetčetverosatni) ritam?
Dnevni, cirkadijalni (dvadesetčetverosatni) ritam reguliran je unutrašnjim biološkim satom, koji određuje osnovne fiziološke aktivnosti – obrazac hranjenja, spavanja, tjelesnu temperaturu, aktivnost moždanih valova, proizvodnju hormona, razinu šećera u krvi i regeneraciju naših stanica.
Najvažniji hormoni cirkadijalnog ritma su kortizol, melatonin i hormon rasta. Hormoni su usko vezani sa živčanim sustavom, neravnoteža hormona dovodi do raznolikih poremećaja, koji ometaju dnevne aktivnosti kao i spavanje.
Hormon kortizol se počinje izlučivati u jutarnjim satima najviše od 9-12 sati) i regulira buđenje i dnevne aktivnosti.
Melatonin je hormon odmora i spavanja, izlučuje se noću (najviše od 22 do 4 sata), smatra se „čistačem“ organizma zbog poticanja antioksidativnih procesa tijekom spavanja. Izlučivanje melatonina ometa plava svjetlost, ekrani i kasni odlazak na spavanje.
Hormon rasta je zadužen za oporavak tijekom noći, utječe na kožu, mišiće i vezivno tkivo.
Cjelodnevne aktivnosti djeteta trebale bi pratiti prirodni dnevni ritam, stoga ih treba prilagoditi ovim fiziološkim promjenama u tijelu. Drugim riječima, noću se spava, a danju obavljaju aktivnosti primjerene dobi djeteta.
Kada i kako dijete pripremiti za spavanje
Dobar san djeteta treba planirati od jutra. Djetetu, ovisno o dobi omogućiti dnevne aktivnosti, s puno „svijetla i zraka“. U večernjim satima, približno uvijek u isto vrijeme planirati djetetove aktivnosti koje će ga uvesti u spavanje.
Dobro je imati večernje rituale koji će djetetu dati poruku da se bliži vrijeme spavanja. Primjerice, večernji obrok servirati u određenoj boji posuđa, oblačenje određene spavaće robice, odlazak u sobu bez svjetlosnih „zagađenja“, mobitela i ekrana.
U maloj dobi djeteta, usnivanju će pomoći određeni predmet sigurnosti, poput dekice ili plišane igračke. Dobro je prakticirati neku opuštajuću rutinu prije spavanja koja se odvija u zatamnjenoj atmosferu u sobi u kojoj dijete spava (čitanje priče, pjevanje, slušanje glazbe i sl).
Gledanje televizije neposredno prije spavanja povezano je s odbijanjem odlaska u krevet, teškoćama usnivanja, anksioznošću prije spavanja te s manjom ukupnom količinom sna.
Bilo kakve teškoće ili nepravilnosti povezane sa spavanjem mogu dovesti do poremećenih dnevnih aktivnosti, kao što su promjene raspoloženja, problemi u ponašanju, hiperaktivnosti i smanjena koncentracija. Sve navedeno utječu na neurokognitivni razvoj i djetetovu sposobnost učenja vještina primjerenih dobi.
