Potrbušni položaj djeluje na veliki broj razvojnih elemenata. Važan je za jačanje ekstenzornih mišića vrata i trupa omogućujući razvoj kontrole držanja glave i trupa.
Potrbušni položaj djeteta je u jednom trenutku došao na loš glas jer ga se počelo povezivati sa sindromom iznenadne smrti djeteta (SIDS). Ali često nije bilo dovoljno naglašeno da se radi o spavanju bebe na trbuhu, a ne u budnom stanju. I zaista, u SAD je prestanak stavljanja djeteta na spavanje na trbuhu dovelo do pada učestalosti SIDS-a od 40%. Međutim, nedovoljni boravak djeteta u potrbušnom položaju može imati negativan učinak na razvoj djeteta.
Potrbušni položaj je iznimno važan za razvoj djeteta
Istraživanja su pokazala da djeca koja ne spavaju u potrbušnom položaju, ali u budnom stanju borave u njemu, brže postižu motoričke miljokaze nego djeca koja nemaju, ili ne dovoljno, budno vrijeme provedeno na trbuhu.
Važnost potrbušnog položaja
Potrbušni položaj djeluje na veliki broj razvojnih elemenata. Važan je za jačanje ekstenzornih mišića vrata i trupa omogućujući razvoj kontrole držanja glave i trupa. Bitno je ne samo jačanje ekstenzornih mišića vrata i trupa, koji se nalaze sa stražnje strane, već i njihovo skladno djelovanje s fleksornim mišićima, onima koji se nalaze s prednje strane vrata i trupa. Tek njihovim skladnim djelovanjem u razvoju ima kvalitetnu posturalnu kontrolu što kasnije predstavlja kamen temeljac kvalitete svih motoričkih aktivnosti. Upravo to skladno djelovanje te dvije važne skupine mišića dijete počinje savladavati u potrbušnom položaju.
U potrbušnom položaju novu mišićnu funkciju uče i ruke i rameni obruč. Ruke ovdje funkcioniraju kao oslonac, iznimno važnu funkciju koju dijete neće moći uvježbavati u položaju na leđima. Čak i više od toga, s vremenom dijete uči jednu ruku koristiti za oslonac, a drugu za hvat, još jedan važan element razvoja. Mišići ruku postaju jači, ali i koriste se za različite funkcije, što je također važno za njihovo kasnije kvalitetno funkcioniranje.
Nisu samo ruke te koje su aktivne u položaju na trbuhu. Vrlo brzo aktivne postaju i noge, jačajući se, preuzimajući funkciju oslonca. Potrbušni položaj ima pozitivan utjecaj i na kukove, istežući i razvijajući mišiće kukova.
Osim na motorički razvoj, potrbušni položaj utječe i na senzorni razvoj i važan je za normalnu senzornu integraciju – kojom mozak integrira i interpretira senzorne podražaje iz okoline, što omogućava normalno razumijevanje osjetilnih podražaja. Bitan je za razvoj vizualne motorne kontrole i percepcije dubine. Dijete na trbuhu dobiva niz taktilnih i proprioceptivnih podražaja, zbog velikog kontakta s podlogom, zbog rastezanja određenih mišićnih skupina i zglobova, osobito kralježnice, kao i senzornih podražaja koji nastaju tijekom oslanjanja o podlogu, na laktove i kasnije na dlanove.
Djeluje i na kognitivni razvoj djeteta. Omogućuje rano istraživanje igrački i prostora i raznoliku igru što pozitivno djeluje na kognitivni razvoj.
Boravak djeteta na trbuhu može imati povoljan utjecaj i na probavni sustav, pozitivno djelujući na pražnjenje plinova i smanjujući opstipaciju (zatvor kod beba). Djeluje pozitivno i na respiratornu funkciju.
Znanstvena istraživanja pokazuju da u ranom razvoju mozga nedostatak iskustva dovodi do izostanka razvoja vještina zbog manjka stvaranja moždanih veza, sinapsi. Različite stimulacije dovode do jačanja moždanih veza koje su aktivne, i obrnuto, ako aktivacije nema, te veze slabe. To je još jedan značajan razlog zašto je djetetu važno omogućiti iskustvo u različitim položajima i različita proprioceptivna iskustva.
Razvojni miljokazi u potrbušnom položaju
Motorički razvoj bebe
Razvoj djeteta u potrbušnom položaju ima svoj slijed
Motorički razvoj novorođenčeta
Novorođenče može tek malo okrenuti glavu, oslobađajući dišne puteve. Istovremeno je cijelo savijeno, u svim velikim zglobovima.
Kako ide dan za danom, dijete počinje sve više dizati glavu, a ruke idu polako prema naprijed. Sa 6 tjedana glava je već odignuta od podloge, a dijete se oslanja na podlaktice.
Motorički razvoj bebe od 3 mjeseca
S 3 mjeseca razvija se jedan od najvažnijih razvojnih miljokaza, a to je čvrst oslonac na laktove. To je trenutak kada mišići prvi put djeluju na drugačiji način nego do tada, odgurujući se od podloge, što je iznimno važno za kasnije kvalitetu razvoja.
Motorički razvoj bebe od 4-5 mjeseci
S 4.5 mjeseca dijete je naučilo kako se osloniti na jedan lakat, jer sada nije više dovoljno samo gledati svijet oko sebe, već ga želi i aktivnije istraživati, a to čini koristeći drugu ruku za hvatanje predmeta koji nisu odmah tu. Kada ga dohvati, koristi obadvije ruke za njegovo istraživanje. Sada je trenutak kada je i noga dobila funkciju oslonca, znači puno prije nego što se je dijete uspravilo na noge.
Motorički razvoj bebe od 5 mjeseci
S 5 mjeseci dijete se počinje uspravljati na ispružene ruke, odižući se što više od podloge, ne bi li što dalje vidjelo. Još uvijek ne može to napraviti potpuno ispravno, potpuno se uspravljajući u kralježnici i otvoriti cijele dlanove, ali sa 6 mjeseci je već pravi stručnjak i dlanovi su u potpunosti otvoreni i sudjeluju u osloncu. To je važno za kasniju finu motoriku.
Motorički razvoj bebe od 7 mjeseci
Dijete se ubrzo počinje i kretati po podlozi. Rotira oko sebe u obadva smjera, istražujući sve više prostora i predmeta, jer tih interesantnih stvari ima posvuda i nisu baš sve pod nosom. Sa 7 mjeseci se počinje povlačiti po podlozi prema naprijed, pužući kao vojnik ili tuljan. To se kretanje zove vojničko puzanje i puzanje tuljana, što ubrzo prerasta u pravo puzanje.
Motorički razvoj bebe od 8 mjeseci
Dijete se počinje dizati u četveronožni stav jer su mu ruke, noge i trup dovoljno jaki da to mogu. Ljuljanje u ovom stavu je baš fora!
S 8 mjeseci kreće četveronožno puzanje i vojničko puzanje ubrzo postaje „out“. Ovako sam brži, a i lakše je. Ubrzo potom, došavši do željenog cilja, dijete nauči sjesti i tako razvoj dobiva jednu sasvim novu sferu.
Kašnjenje u razvoju zbog nedovoljnog boravka na trbuhu
Postoje različite teorije razvoja, a jedna od njih je i dinamička sistemska teorija. U njoj je posebno uzet u obzir faktor okoline kao važan faktor koji utječe na razvoj. Iz toga je jasno da nedovoljno vremena provedenog na trbuhu dovodi do razvojnog kašnjenja jer je utjecaj okoline negativan na tijek i kvalitetu razvoja. Češće je kašnjenje ili izostanak razvoja okretanja, puzanja, sjedenja, stajanja i hodanja. Nedostatak potrbušnog položaja dovodi do smanjene mogućnosti učenja razvojnih funkcija koji zahtijevaju antigravitacijsku ekstenzornu funkciju, poput puzanja ili ustajanja.
Uostalom, i logično je da je djeci koja ne provode vrijeme na trbuhu taj položaj neobičan i težak. Zašto bi se onda dijete okrenulo na trbuh ako mu taj položaj nije ugodan? Kako će naučiti puzati ako nikada nije naučilo četveronožni položaj. Kako će naučiti četveronožni položaj ako se ne može dignuti na ruke? Kako se uopće kretati? Kako stjecati važna rana iskustva o prostoru i okolini…
Iako istraživanja pokazuju da djeca najčešće prohodaju oko prvog rođendana, bez obzira na provedeno vrijeme na trbuhu, ipak, otvoreno je pitanje ima li neadekvatno pozicioniranje utjecaja na kvalitetu motorike, osobito fine motorike u kasnijem razvoju.
Stoga jako je važno da dijete, već od novorođenačke dobi, provodi dovoljno budnog vremena u potrbušnom položaju. Dijete treba biti budno i dobre volje, sito, ali ne odmah poslije hranjenja, na čvrstoj podlozi i pod nadzorom roditelja.
Roditelj treba osluškivati djetetove želje, ne inzistirajući na boravku u potrbušnom položaju kada se dijete već umorilo, postalo nervozno ili plačljivo, ali opet nastojeći stavljati ga što češće, svakim danom malo dulje, malo više. Roditelj može učiniti položaj na trbuhu zabavnim i tako povećavati toleranciju djeteta na ovaj položaj; leći kraj djeteta, smijući se, stvarajući neobične zvukove i izraze lica, dajući zabavne igračke, igrajući se zajedno.
Dijete koje uporno odbija potrbušni položaj može imati poteškoće u razvoju i u tom slučaju savjetuje se pregled dječjeg fizijatra.
Ipak, većina djece će zavoljeti ovaj položaj, i jednom kad ga savladaju djeca će radije boraviti u njemu nego na leđima.
Foto: Natalia Zelenina
