Uspjeh prirodnih metoda liječenja plodnosti svakako ovise i o faktoru preživljenja ljudskih spolnih stanica, a to su jajna stanica i spermij.
Oplodnja ljudskih spolnih stanica je vrlo komplicirani proces gdje se dvije stanice moraju stopiti u jednu i pomiješati svoj genetski materijal, a da bi to stanice mogle moraju biti vitalne. Iako se i stanice s genetskim i kromosomskim oštećenjima mogu oploditi, ipak se to rjeđe događa ili se takvi zametci zaustave u ranoj fazi razvoja.
Nastajanje i životni vijek jajnih stanica
Oocite ili jajne stanice se počinju stvaraju još za vrijeme fetalnog života, što znači da majka koja nosi ženski plod može štetnim stilom života negativno utjecati na buduću plodnost svoga djeteta. Vrhunac stvaranja ženskih spolnih stanica događa se tijekom polovine trajanja trudnoće, a nakon toga slijedi progresivno opadanje broja oocita.
Žensko se novorođenče rodi s prosječnim brojem od oko 600 tisuća jajašaca, a tijekom života ovulacijom za oplodnju ponudi svega 450 oocita, dok ostale propadaju procesom atrezije. Vrlo je važno da djevojke znaju navedene činjenice kako bi bile svjesne da je biološki najbolje vrijeme za ostvarivanje majčinstva od 25. do 35. godine života, kada su i ishodi trudnoće najmanje rizični. Za razliku od muškaraca, žene ne mogu povećati broj svojih jajnih stanica, dok ih mnogi štetni utjecaji mogu dodatno i smanjiti.
Oocita je najveća stanica u ljudskom tijelu zato što ima citoplazmu bogatu hranljivim tvarima koji služe za ranu prehranu zametka. Jajne stanice se u jajnicima nalaze u mjehurićima ispunjenim tekućinom koji se zovu folikuli. Većina folikula se u jajnicima nalazi u stadiju mirovanja, tj. u primordijalnom stadiju s nezrelom oocitom. U pubertetu se u svakom ciklusu počinju daljnje razvijati folikuli obično njih 15 do 20, ali se u drugoj fazi razvitka od toliko njih nastavi razvijati jedan ili dva. Ostali folikuli će zbog manjka djelovanja hormona propasti.
Bitno je reći kako će se procesom stimulacije jajnika u metodama potpomognute oplodnje iz atrezije spasiti upravo takvi folikuli pa ćemo iz jednog ciklusa dobiti više jajnih stanica. Ovulacijom se jajne stanice ponude spermijima za oplodnju, a to je također složen proces koji uključuje pucanje stijenke folikula i izbacivanje jajne stanice sa svojim pratećim zaštitnim stanicama u trbušnu šupljinu odakle će ju jajovod sa svojim trepetiljkama povući u najširi dio jajovoda gdje se događa oplodnja.
Oplodnja jajne stanice
Jajna stanica je sposobna za oplodnju 12 do 24 sata nakon ovulacije, a ako do nje ne dođe ona propada. Samo 1 do 2% ovulacija uključuje otpuštanje dvije jajne stanice, a takva pojava je češća kod starijih žena, a pokazuje i genetsku povezanost u pojedinim obiteljima. Ako se oplodnja dogodila zametak u normalnim okolnostima putuje u maternicu gdje se u stadiju blastociste ukopava, tj. implantira u nabujalu sluznicu maternice.
Kratak životni vijek oocite navodi kako je u slučajevima kada par želi ostvariti trudnoću bolje imati odnose prije ovulacije kako bi otporniji spermiji već čekali osjetljiviju jajnu stanicu u jajovodu. Također je bitno poznavati fiziološke karakteristike jajne stanice i spermija u slučaju potrebe za izbjegavanjem trudnoće, kada treba izbjegavati ejakulaciju 5 dana prije ovulacije i 2 dana nakon nje.
Životni vijek spermija
Za razliku od nemogućnosti ženskog obnavljanja broja jajnih stanica, muškarci su u mogućnosti proizvoditi spermije u intervalima od oko 64 dana. Proces spermatogeneze započinje u pubertetu i traje do starosti, iako se odvija u različitim intenzitetima.
Spermiji se proizvode u sjemenskom epitelu testisa, a za njihovu pravilnu produkciju neophodna je dovoljna lokalna koncentracija testosterona, kao i snižena temperatura (1.5-2.5 stupnja niža od tjelesne temperature) što se postiže proizvodnjom u skrotumu koji je izdvojen iz ljudskog tijela, kao i posebnom regulacijom krvotoka.
Ejakulacijom spermiji dospijevaju do gornjih dijelova vagine odakle moraju biti sposobni prijeći prostornu barijeru grlića maternice, njene šupljine kao i dijela jajovoda kako bi dospjeli do jajne stanice koju će oploditi samo jedan spermij od nekoliko desetaka milijuna njih koliko ih se prosječno ejakulacijom odloži u vaginu.
Važnost pokretljivosti spermija
Kako bi spermiji uspjeli preći navedeni put moraju biti dobro pokretljivi što se postiže adekvatnim kretnjama njihova repa, a pomaže im i njihova malena masa u usporedbi s velikom jajnom stanicom. Spermiji u valovima putuju iz vagine prema jajovodu, a ako je ženska cervikalna sluz kvalitetna, kao i sluznica maternice i jajovoda dokazano je kako se živi spermiji mogu naći i nakon 5 dana u ženskom spolnom sustavu.
Naravno da spermiji svih muškaraca neće biti vitalni nakon toliko vremena, a na navedeno utječe zdravi stil života, dovoljan unos antioksidansa, suzdržavanje od pušenja i konzumiranja alkoholnih pića, te umjerena tjelovježba. Pokazano je kako kod većine plodnih muškaraca spermiji žive 2 do 3 dana.
U zaključku možemo reći kako bi žene i muškarci trebali poznavati osnovnu fiziologiju jajne stanice i spermija kako bi mogli biti odgovorni u smislu svoje reprodukcije.
