Regresije spavanja beba su razdoblja uznemirenog i kratkog spavanja s otežanim usnivanjem. Regresije spavanja su znak normalnog razvoja, javljaju se u periodima intenzivnijeg razvoja.
Spavanje postaje razvojno zrelije a bebe usvajaju nove, naprednije aktivnosti. To ih uzbuđuje, ali i uznemiruje. Neka djeca (i roditelji) prolaze lagano, gotovo neprimjetno faze regresije spavanja, dok druga djeca (i roditelji) imaju dramatične periode. Roditelje osobito uplaši činjenica da nakon perioda dobrog spavanja, naglo uslijedi dramatično pogoršanje spavanja. Uz budno dijete uvijek je budan, iscrpljen i obično uplašen roditelj. Ohrabruje činjenica da se regresije spavanja događaju upravo zbog normalnog rasta, razvoja i sazrijevanja djeteta.
Zašto nastaje regresija spavanja?
Regresije spavanja nastaju zbog rasta i razvoja, sazrijevanja mozga i usvajanja novih aktivnosti koje djecu uzbuđuju, ali i opterećuju. To je znak normalnog razvoja. Većinu roditelja zbunjuje i plaši naziv regresija (od latinskog regressus - "kretanje unatrag"). Pojam „regresija spavanja“, pojavio se u 40- tim godinama prošlog stoljeća, usvojen je u stručnoj i laičkoj komunikaciji. Riječ "regresija" ima negativnu konotaciju, ali nemojte se bojati. Pojam je nastao kada je proučavana samo vanjska manifestacija bebinog spavanja. U tom periodu nije bilo znanstvenog objašnjenja zbog čega se to događa. Tek modernijim tehnikama snimanja moždanih valova u spavanju (EEG polisomnografija) otkriven je uzrok „pogoršanja“ spavanja. Fiziološko sazrijevanje mozga registrirano polisomnografskim snimanjem EEGa u spavanju jasno pokazuje da bebe napreduju i usvajaju zrelije strukture spavanja, sličnije odraslima.
Razvoj djeteta u prvim mjesecima i godinama je intenzivan ali nije pravocrtan, već je „na stepenice“, skokovit. Svaka nova razvojna „stepenica“ je dodatni izazov ali i opterećenje za bebu u različitim područjima razvoja, pa tako i spavanja.
Ukratko: Normalno, fiziološko sazrijevanje mozga, koje registriramo snimanjem moždanih valova omogućuje djetetu da usvaja nove sposobnosti, vještine i aktivnosti. Nova razvojna stepenica uzbuđuje bebu i ometa spavanje, što sve dovodi do regresija spavanja.
U razdobljima pogoršanja spavanja djeteta i roditelji su iscrpljeni, umorni i uplašeni za svoga mezimca, ali ohrabruje činjenica da se regresija spavanja događa upravo zbog toga jer se njihova mala maza razvija i sazrijeva u skladu s dobi.
U kojoj dobi se javljaju regresije spavanja?
Regresije spavanja su povezane s dobi djeteta a ispoljavaju se različitim intenzitetom kod svakog zdravog djeteta. Neka djeca (i roditelji) prolaze lagano, gotovo neprimjetno faze regresije bebinog spavanja, dok druga djeca (i roditelji) imaju dramatične periode. Regresije spavanja nisu izravno povezane s kolikama/trbušnim grčevima, nicanjem zubića, imunološkim odgovorom na cijepljenje i drugim tegobama. Regresije spavanja treba razlikovati od poremećaja spavanja.
Regresija spavanja se događaju u periodima naglog rasta i usvajanja novih razvojnih faza, u periodima kada beba „skače“ na novu, napredniju razvojnu stepenicu. Regresije se javljaju oko 4., 8., 12.,18. i 24. mjeseca bebinog života, traju dva do šest tjedana, te se ponovno uspostavlja ritam spavanja.
Kako se manifestiraju regresije spavanja?
Prvi znak koji upućuje na regresiju spavanja je naglo pogoršanje obrazaca spavanja bebe koja je već imala usvojen san. Beba ili malo dijete odjednom, naglo izgubi uobičajeni ritam spavanja, ima velike poteškoće da se smiri i zaspi.
Bebe otežano prelaze iz budnosti u san, uznemirene su, a kada i zaspu kratko spavaju. Noću se učestalo bude, a danju odbijanju spavanje ili vrlo kratko spavaju. U tim periodima uglavnom plaču , cvile, stenjkaju, cendraju, vrište i „ništa“ ih ne može smiriti. Mogu imati pojačan apetit. Bebe puno uče i naglo rastu pa su i više gladne.
Malo veća djeca imaju neiscrpan repertoar uznemirenog ponašanja i odbijanja spavanja. Odbijaju otići čak i u sobu za spavanje, u krevet, ustaju, hodaju po krevetu, bacakaju se, vrište, tule, stenju, cendraju, urlaju.
Kad se javlja prva regresija spavanja?
Prva regresija spavanja javlja se oko 4-tog mjeseca
Struktura spavanja djeteta i odrasle osobe je različita. U tom razdoblju počinju fiziološke, normalne promjene koje djetetov san približavaju strukturi spavanja odraslih. Bebe do 3.- 4. mjeseca spavaju nezrelom strukturom spavanja, ne postoji razvijen cirkadijurni ritam/24 - satni ritam budnost/spavanje. Spavanje se izmjenjuje s budnosti u 3-4 satnim periodima tijekom 24 sata, neovisno o danu ili noći. Trajanje spavanja je u rasponu od 30-70 minuta, a više od polovine tog vremena zauzima tzv. aktivno spavanje, prethodnica budućeg "rapid eye movement" (REM) spavanja. Manje od polovine spavanja pripada mirnome spavanju, prethodnici budućeg "non rapid eye movement" (NON-REM) spavanja. Tijekom prvih mjeseci života nije moguće razlikovati vrstu spavanja samo na temelju valova moždane aktivnosti (EEG). Precizna ocjena stadija spavanja jedino je moguća ako se EEG snimanju pridodaju i ostale fiziološke funkcije koje sudjeluju u procesu spavanja (disanje, frekvencija srca, mišićni tonus, brzi pokreti očiju).
Bebe oko 4. mjeseca mijenjaju strukturu spavanja, pojavljuju se ciklusi spavanja u kojima se izmjenjuju faze spavanja (REM i NON- REM). Sada bebini ciklusi spavanja dobivaju izraženije duboke faze spavanja (NON-REM) i zrelije REM faze. Trajanje jednog ciklusa spavanja je kratko 45-60 minuta, stoga su izmjene ciklusa česte. Beba se budi nakon svakog ciklusa spavanja, a kako su ciklusi spavanja kratki, to su učestala noćna buđenja. Bebini ciklusi spavanja s vremenom postaju duži, pa tako i buđenja rjeđa. Prilikom svake izmjene ciklusa spavanja beba se probudi i treba pripomoć kako bi ponovno zaspala. Ovo je još jedna značajna razlika između spavanja beba i spavanja odrasle osobe. Odrasli ne registriraju mikro-buđenja koja se javljaju između ciklusa, dok bebu to razbuđuje.
Regresija spavanja oko 6 ., 9. i 12. mjeseca
Uz bebino sazrijevanje mozga u ovom periodu javljaju se i utjecaji roditeljskih odgojnih stavova kao i okolišnih čimbenika. U ovom periodu bebe usvajaju brojne nove sposobnosti, vještine i aktivnosti koje ih dodatno uzbuđuju, stoga regresije spavanja postaju šarolikije i intenzivnije. Temperamentnija i emocionalnija djeca intenzivnije proživljavaju svoja dostignuća, dok mirnija djeca to mirnije prolaze. Regresija spavanja je posljedica djetetovih novih postignuća, beba počinje sjediti, puzati, hodati, a ta postignuća izazivaju buru emocija i utječu na san. Djeca oko prve godine aktivno svladavaju brojne motoričke vještine te usvajaju raznolike dnevne aktivnosti i praktične vještine, počinju izgovarati prve riječi. Sve to zahtijeva intenzivan rad mozga, a dječja psiha se teško nosi s obiljem informacija koje mora obraditi. Umor djeteta se povećava, postaje plačljivo i razdražljivo i to dovodi do regresije spavanja.
Regresija spavanja oko 18. mjeseca
To je razdoblje prve ozbiljnije dobne krize. Počinje uspostavljanje neovisnosti što je vrlo zahtjevno za dijete ali i za roditelje. Počeci dječje neovisnosti ispoljavaju se otporom prema utvrđenim pravilima u različitim područjima, pa tako i u obrascima spavanja. Osim toga već u ovoj dobi pojavljuju se strahovi koji mogu probuditi dijete usred noći ili ometati odlazak na spavanje.
Regresija spavanja oko 2. godine
U dobi od 2 godine granice se dalje proširuju, osamostaljenje napreduje, javlja se i faza prkosa „hoću tako i nikako drugačije“. Neka djeca polaze u vrtić i igraonice, u njihovim životima pojavljuju se novi vršnjaci i odrasli. Sve to daje poticaj razvoju djeteta, ali je ujedno i izvor stresa s kojim se nije lako nositi. To utječe na san djeteta.
Ako su roditelji uspjeli pravilno organizirati dnevnu rutinu i osigurati primjerene odgojne metode fiziološka regresija sna u dobi od 2 godine bit će posljednja. Epizode slabijeg spavanja mogu se pojaviti i kasnije ali će njihovi uzroci već biti drugačiji.
Kako pomoći djetetu s regresijom spavanja?
Danas su upute za tretman regresije spavanja beba vrlo pristupačne, na tisuće ih je na portalima i tiskovinama. Meni osobno neke djeluju dodatno frustrirajuće, jer „propisuju“ recept kako postupati s bebom „u minutu i sekundu“, bez uvažavanja činjenice da svaki roditelj ima svoj bioritam, da svaka zajednica ima svoje rituale i dnevne rutine, prilagođene bezbrojnim vanjskim čimbenicima i osobinama članova zajednice u kojoj živi beba.
Ove preporuke su iz moje ordinacije, stečene iskustvom, one su „iz života“ a „ne iz knjige“.
Prvo - jasna potvrda fiziološkog stanja regresije spavanja.
Potrebno je isključiti druge uzroke naglog pogoršanja spavanja. Ako ste još neiskusni, mladi roditelji prvog djeteta, potražite stručnu pomoć. Kasnije ćete i sami znati prepoznati periode regresije.
Drugo - sigurnost
Stručna potvrda da se radi o normalnoj razvojnoj fazi vaše bebe, dati će vam sigurnost. Uplašen i nesiguran roditelj u ovom teškom periodu za bebu pogoršava stanje ionako uznemirene bebe.
Treće - roditeljska privrženost i ljubav
Unatoč iscrpljenosti i umoru ovo je period kada je bebi potrebna vaša neograničena ljubav. Iskazujte tu vašu ljubav, ona je u vašem srcu za vašu bebu. Kada vaša beba plače, njoj je potrebna vaša pažnja, vaša potpora, ne ostavljate dijete da se samo muči sa svojim izazovima. Mnoge bebe sada trebaju više bliskosti i privrženosti - dajte svom djetetu ono što mu baš sada treba.
Četvrto - rituali
Nježnim pristupom nastavite ranije uspostavljene rituale u dnevnim aktivnostima. Važno je da tijekom dana beba ima što više mirnijih aktivnosti. Uzbudljiviji i za bebu uznemirujući dnevni podražaji nakupljaju se do večeri, pa je teže zaspati noću. Redovitost i rituali pomažu. Otkrijte što opušta vašu bebu (topla kupka, masiranje trbuščića, tiha muzika, boravak na svježem zraku). Beba ne zna da je uznemirena, ali vi znate!!!
Peto - dnevni odmor
Pokušajte održavati dnevno spavanje ili barem dnevni odmor u sobi za spavanje. Tako beba sobu povezuje sa spavanjem i odmorom. Čak i ako vaše dijete misli da mu ne treba drijemanje, ipak biste trebali pokušati postići neki oblik odmora tijekom dana. Nije dobra taktika izmoriti dijete danju! Također možete zamračiti sobu - to potiče proizvodnju hormona spavanja melatonina.
Šesto - vanjske aktivnosti
Provedite više vremena na svježem zraku – to također pomaže bebi protiv stresa.
Sedmo - utažite glad
Nagli rast i razvoj kod nekih beba pojačava glad. Neke bebe imaju pojačan apetit, nastojte što više podoja/obroka dati tijekom dana. Nastojte da noćna buđenja ne fiksirate za podoj. Uobičajeni ritam će se ponovno uspostaviti kada razdoblje regresije završi.
Osmo - plišanci
Plišani ljubimci uvijek mogu pomoći da se zaspe, kod manje djece nosiljka može biti spas u hitnim slučajevima, neka se djeca smire u nosiljci i tako zaspu.
Zaključno:
Regresije spavanja su normalni razvojni proces u odrastanju vaše bebe. Dječji mozak sazrijeva i zauzet je obradom novih aktivnosti tako da se male maze jako uzbude i zbog toga teško odmaraju danju i noću. Znaci regresije spavanja povezani su s dobi djeteta, dominira odbijanje spavanja i uznemireno ponašanje. Da bi vaša beba lakše prebrodila regresiju spavanja pomozite joj dodatnom pažnjom i nježnosti, planirajte joj što „mirniji dan“. Pokušajte planirati aktivnosti koje neće dodatno uzbuditi bebu tijekom dana, pokušajte joj pomoći da se tijekom dana odmara, drijema da bi navečer bila što manje umorna, uznemirena i lakše zaspala.
